Razgovor o zborniku „Stvaranje socijalističkog čovjeka“

U ponedjeljak, 9. listopada 2017. u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu održan je razgovor povodom objave zbornika „Stvaranje socijalističkog čovjeka: Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma“ koji je uredio Igor Duda.

 

 

Razgovor povodom objavljenog zbornika naučnih radova Stvaranje socijalističkog čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma

(uređuje prof. dr Igor Duda, u izdanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, 2017)

 

09.10.2017. u 19:00 h

Učestvovali:

dr Ivana Dobrivojević Tomić (naučna saradnica na Institutu za savremenu istoriju, Beograd); dr Ana Petrov (docentkinja na Fakultetu za medije i komunikacije i članica Centra za jugoslovenske studije, Beograd); dr Srđan Radović (naučni saradnik na Etnografskom institutu SANU, član Centra za jugoslovenske studije, Beograd); dr Igor Duda, urednik zbornika (vanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Jurja Dobrile u Puli).

 

Moderatorka: Ana Petrov

 

U Atrijumu Narodne biblioteke Srbije, održano je veče razgovora povodom objavljenog zbornika naučnih radova Stvaranje socijalističkog čovjeka.

 

Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma (uređuje prof. dr Igor Duda, u izdanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, 2017).

 

U okviru razgovora povodom objavljivanja zbornika naučnih radova Stvaranje socijalističkog čovjeka, gosti će diskutovati o stvaranju novog socijalističkog čoveka posle Drugog svetskog rata, sa posebnim osvrtom na Hrvatsku, koja, kao bivša jugoslovenska republika, predstavlja manji, ali po mnogo čemu reprezentativni okvir za studiju o jugoslovenskom društvu.

 

U sastavu koji je nastao prema sovjetskom uzoru, a potom se usmerio prema samoupravnom i tržišnom socijalizmu, socijalistički se čovek opisivao kao svestrana stvaralačka ličnost sa svojim odlikama, shvatanjima i potrebama, ali je u praksi bilo teško dosledno slediti ovaj zamišljeni ideal.

 

Koncept socijalističkog čoveka kao aktera iz prošlosti u ovome zborniku uključuje razne skupine: decu kao učenike i pionire; mlade kao učesnike radnih akcija; radnike kao udarnike, ali i samoupravljače; radnike u trouglu između rudarenja, brodogradnje i turizma; kulturne, pedagoške i sportske radnike; intelektualni život radničke klase, ali i slobodno vreme radnika; masovno učešće u poratnoj fiskulturi, novim oblicima dokolice, popularnoj i potrošačkoj kulturi.

 

Izvor: https://www.nb.rs/events/event.php?id=32166

 

 

Odgovori