O PORTALU
Web-portal Historiografija.hr namijenjen je uspostavljanju bolje komunikacije među hrvatskim povjesničarima i znanstvenicima općenito, kao i jačanju naše komunikacije s kolegicama i kolegama u inozemstvu. U najvećoj mogućoj mjeri donosit će obavijesti o priređivanju znanstvenih i stručnih skupova i seminara, recenzije, različite članke i tekstove o povijesti historiografije, kao i historiografske rasprave, povijesnu građu, elektronska izdanja knjiga i drugo. Za početak Vam nudimo poveznice prema institucijama i udrugama koje u prvom redu okupljaju povjesničare.
Društvo za hrvatsku povjesnicu | Hrvatski nac. odbor za povijesne znanosti | Hagiografija | Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo | Istarsko povijesno društvo
OŠ - HNOS | SŠ - MATURA | Udžbenici povijesti
Srednja Europa | Meridijani | FF Press | Novi liber | Leykam International | Golden marketing - Tehnička knjiga | Školska knjiga | Profil |
Znanstveni skup o fra Antunu Bačiću

Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod i Zavičajni muzej Našice organiziraju znanstveni skup o fra Antunu Bačiću - Slavonski Brod, 14. travnja 2010. i Našice, 15. travnja 2010.

Fra Antun Bačić (Vrba kod Broda, oko 1690. - Našice, 12. prosinac 1758.) je poznati slavonski franjevac, gvardijan Franjevačkog samostana u Našicama, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, teolog, povjesničar, pisac... 

Sabirao životopisne podatke za franjevce Bosne Srebrene i pisao Necrologium Bosnae Argentinae. U Našicama je dao podići propovjedaonicu i oltar u samostanskoj crkvi i nastavio je gradnju samostana. Također, u Budimu je započeo gradnju nove crkve i dao je podići suknaru za potrebe provincije.

Djelo Istina katoličanska posvetio je ostrogonskom nadbiskupu Emeriku Estherhazyju. Prema latinskom ili talijanskom prijevodu španjolskog djela Marije Agredske Coronel Mistiva Ciudad de Dios, priredio je na hrvatskom jeziku Život Božje kraljice i gospoje naše, što ga je poslije njegove smrti izdao Ivan Velikanović (1773. godine).

Bačić se po svom radu može ubrojiti u budimski kulturni krug, a njegova Istina katoličanska «pripada hrvatskoj kontroverzističkoj literaturi, premda slijedi uobičajeni raspored katoličkih katekizama onoga doba.» (F. E. Hoško)
Objavljeno: 19.03.2010.