Otvoren peti po redu Festival povijesti i sajam knjiga Kliofest 2018.

Danas je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvoren peti po redu Festival povijesti i sajam knjiga Kliofest 2018.

Prisutne je pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Tatijana Petrić, a program Festivala predstavio Damir Agičić, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti. U nastavku prenosimo njegov govor i uvod u ovogodišnji bogati program Festivala:

“Ideja kojom se od početka vodimo jest: široj javnosti predstaviti hrvatske i inozemne povjesničare te domaće nakladnike koji objavljuju knjige povijesne tematike preko okruglih stolova i tribina na kojima se obrađuje važna i zanimljiva problematika kojom se bave povjesničari, kao i preko predstavljanja novih povijesnih knjiga ili pak predavanja o značajnim temama. Svake smo godine organizirali i izložbe, a povremeno prikazivali povijesne filmove ili pomagali u dovođenju kazališnih skupina.

Tako će biti i na ovogodišnjem Kliofestu na kojem smo osobitu pozornost posvetili jubilejima: stopedesetoj obljetnici Hrvatsko-ugarske nagodbe, dokumenta kojim su bili uređeni odnosi između hrvatskih i mađarskih političkih elita u Austro-Ugarskoj Monarhiji; stopedesetoj obljetnici rođenja Antuna Radića i devedesetoj smrti njegova mlađeg i poznatijeg brata Stjepana; stotoj obljetnici kraja Prvoga svjetskog rata, nestanka Austro-Ugarske i postanka Države SHS odnosno Kraljevine SHS; stotoj obljetnici pandemije španjolske gripe; sedamdesetoj obljetnici Rezolucije Kominforma i raskida između Tita i Staljina; pedesetoj obljetnici studentskih prosvjeda koji su 1968. godine pogodili Europu, a svoj su odraz imali i u ondašnjoj Jugoslaviji; desetoj obljetnici Desničinih susreta, niza znanstvenih konferencija posvećenih našem istaknutom književniku Vladanu Desnici, na kojima sudjeluju brojni hrvatski i srpski povjesničari, povjesničari književnosti i drugi humanistički stručnjaci te desetoj obljetnici Modruškog zbornika, publikacije posvećene povijesti i kulturi Like i Gorskog kotara.

Tu su i okrugli stolovi koji nemaju obljetnički karakter, ali pokrivaju važu i zanimljivu problematiku: o pitanju monopola nad povijesnom istinom, što je jedno od temeljnih pitanja naše struke, o muzejskoj građi kao povijesnom izvoru ili pak o stanju egiptoloških istraživanja u Hrvatskoj – tijekom potonjeg okruglog stola imat ćete prilike poslušati predavanje o paleoradiološkim istraživanjima zagrebačkih mumija i vidjeti knjigu Staroegipatska civilizacija odnosno čuti o projektu Croato-Aegyptica.

Na Kliofestu ove godine imamo i dvadesetak gostiju iz inozemstva, povjesničara koji se bave hrvatskom i/ili jugoslavenskom poviješću – tako ćete imati prilike čuti o tom što se radi i objavljuje u Udruženju za modernu historiju u Sarajevu ili pak na srednjoeuropskom projektu Integrirana seljačka ekonomija. S nama je i poveća grupa čeških povjesničara na čelu s profesorima Janom Pelikánom i Václavom Štěpanekom, s kojima ćemo razgovarati o uistinu obilnoj produkciji radova o hrvatskim i jugoslavenskim temama, a moći ćete prisustvovati i promocijama nekoliko čeških knjiga. Doći će nam i jedna od najistaknutijih srpskih povjesničarki, Latinka Perović, koja će govoriti o knjizi “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi”, što je izašla u izdanju Helsinškoga odbora za ljudska prava u Srbiji, pa će s nama biti i njegova predsjednica Sonja Biserko.

Na Kliofestu će biti predstavljeno više od dvadeset knjiga različitih izdavača, od Budakove “Hrvatske povijesti od 550. do 1100.” i “Leksikona hrvatskog srednjovjekovlja” koji su uredili akademik Šanjek i B. Grbavac do knjige posvećene istaknutome hrvatskom povjesničaru Ljubi Bobanu odnosno “Sjećanje i suvremenost. Ogledi o novom njemačkom povijesnom romanu” M. Bobinca. Nekoliko je knjiga posvećeno staroj povijesti – Lukijanova “Kako treba pisati povijest”, Ciceronovi “Govori protiv Katiline” ili pak Veynova “Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove?”. Predstavit će se i knjige o odnosu dijela hrvatskih intelektualaca prema Jugoslaviji u predvečerje Drugoga svjetskog rata, o mladima Hrvatske nakon tog rata, kao i o odnosu hrvatskih Srba prema Jugoslaviji. Tu je i nekoliko knjiga koje govore o teškim vremenima holokausta, odnosno jasenovačkom logoru te o sukobima hrvatskih i srpskih povjesničara o različitim temama novije povijesti. U suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika predstavit ćemo i dvije važne knjige koje govore o povijesti i kulturi podunavskih Hrvata.

Ovogodišnje izložbe koje možete razgledati u holu Nacionalne i sveučilišne knjižice govore o povijesti zrakoplovstva te o tom kako je bilo biti učenik u devetnaestostoljetnoj Hrvatskoj. Drago mi je što se u naš festival uključila i Škola primijenjene umjetnosti iz Zagreba sa svojom izložbom učeničkih radova o Prvome svjetskom ratu. U auli Hrvatskoga državnog arhiva posjetitelji mogu razgledati izložbu naslovljenu „Tko su bili ti strašni Hrvati?“, koja govori o Hrvatima u Tridesetogodišnjem ratu.”

Središnje događanje na Kliofestu, dodjela nagrada povjesničarima, održat će se u petak, na Dan povijesti kada se diljem Hrvatske održavaju okrugli stolovi, tribine, predstavljanja povijesnih knjiga i predavanja na povijesne teme. Ove se godine uključilo više od dvadeset gradova i naselja, od Belog Manastira do Zadra (ako ćete abecedom), od Pule do Dubrovnika, od Splita do Jalžabeta kod Varaždina.

 

Izvor: https://www.mvinfo.hr/clanak/otvoren-peti-po-redu-festival-povijesti-i-sajam-knjiga-kliofest-2018