Desničini susreti 2018.: Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967.: društvo, kultura, svakodnevica
Desničini susreti 2018., u organizaciji Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog društva pisaca i Srpskog kulturnog društva Prosvjeta u Zagrebu održat će se u Zagrebu od 14. do 16. rujna 2018.
—
P R I P R E M N I O D B O R
objavljuje
P O Z I V Z A P R I J A V U P R I O P Ć E N J A
za znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
Desničini susreti 2018.
Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967.: društvo, kultura, svakodnevica
Zagreb, 14. – 16. rujna 2018.
Rok za prijavu: 31. ožujka 2018.
Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatsko društvo pisaca i Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ u Zagrebu objavljuju da će se Desničini susreti 2018. održati u Zagrebu od petka do nedjelje, 14. – 16. rujna 2018. godine.
Tema ovogodišnjih Desničinih susreta motivirana je vezanošću Vladana Desnice (Zadar, 1905. – Zagreb, 1967.) uz Zagreb, gdje je studirao od 1924. do 1930. godine i umjetnički stvarao od 1945. godine do smrti. Cilj je skupa inter- i transdisciplinarno propitati problematiku urbane kulture Zagreba u razdoblju od 1918. do 1967. godine, s težištem na dvama spomenutim periodima. Zagreb je u tim periodima, u uvelike različitim hrvatskim, jugoslavenskim te međunarodnim kontekstima – najprije nakon 1918., a potom nakon 1945. godine – doživio velike modernizacijske promjene na svim područjima. Pored urbane demografije i ekonomike do socijalne, kulturne, ali i političke dinamizacije, vrlo često konfliktne naravi, Zagreb je bio epicentar kreativnog otvaranja prema brojnim onovremenim receptivno-umjetničkim iskustvima i praksama. Istražujući fenomene i procese zagrebačke društvene, kulturne i intelektualne povijesti navedenog razdoblja, namjera je otvoriti dijaloški prostor za njezino komparatističko propitivanje, tj. utvrđivanje sličnosti i razlika, kontinuiteta i diskontinuiteta.
Fokusiranje na zagrebačko društvo, kulturu i svakodnevicu implicira i istraživanje razvitka Zagreba kao moderne hrvatske metropole te kao epicentra promjena koje sežu preko hrvatskih i jugoslavenskih granica i koje su prepoznatljive u raznim europskim centrima. Cilj je istražiti i problematizirati Zagreb u spomenutim periodima kao multikulturno središte Srba, Slovenaca, Židova, Nijemaca i pripadnika drugih naroda, koji su bili njegovim žiteljima.
Navodimo moguća područja istraživanja:
prvo, demografski razvoj Zagreba sa socijalnih, obrazovnih i profesionalnih stajališta; industrijalizacija grada, promjene u kulturi rada i poduzetništva;
drugo, urbanizacija grada, institucionalne infra- i superstrukture u elitnoj i popularnoj kulturi te svakodnevici različitih slojeva i naraštaja stanovništva;
treće, kulturni transferi i akulturacijski procesi unutar hrvatskog naroda orijentirani prema zagrebačkom središtu;
četvrto, Zagreb kao kulturni, gospodarski i društveni epicentar te žarište inovacija preko hrvatskih granica;
peto, „mape“ elitnih i pučkih kulturnih institucija, mreža i krugova, djelatnosti i inicijativa u razdoblju od 1918. do 1967. (književnost, scenske i glazbene umjetnosti, likovna umjetnost, tiskani te audiovizualni mediji, kao i humanističke i društvene znanosti, napose, intelektualna historija);
šesto, poetički trendovi (avangardna strujanja, novi realizam, socrealizam, druga moderna ili kasni modernizam) i akteri stvaralaštva u elitnoj i pučkoj kulturi;
sedmo, jezične politike zagrebačkih i hrvatskih kulturnih i političkih elita;
osmo, Sveučilište u Zagrebu kao nacionalni i transnacionalni znanstveni i kulturni centar;
deveto, Zagreb kao grad mladih, đačkih, studentskih i radno orijentiranih slojeva i skupina, različitih kulturnih i političkih orijentacija
deseto, reprezentacije Zagreba u umjetničkom stvaralaštvu.
Prijave i sažetke od cca 2000 slovnih mjesta treba dostaviti do 31. ožujka 2018. Do 15. travnja Pripremni odbor Desničinih susreta odlučit će o prihvaćenim prijavama. Radni su jezici skupa hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski. Sudionicima izvan Zagreba podmirit će se troškovi smještaja i boravka u Zagrebu.
Supredsjedatelji Desničinih susreta 2018. jesu prof. dr. sc. u m. Dušan Marinković s Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti i prof. dr. sc. Drago Roksandić, s Odsjeka za povijest i voditelj Programa Desničini susreti. Tajnik Pripremnog odbora je doktorand povijesti Tomislav Branđolica.
Obavijesti i prijave:
tomislav.brandolica@gmail.com
2018_02_17_Desnicini_susreti_2018_pozivno_pismo