Europsko-ruski odnosi 100 godina od Oktobarske revolucije
Tribina će se održati u četvrtak, 9. studenog 2017. u 19 sati u prostorija Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu (Jurišićeva 1a), a govorit će Martin Previšić i Davor Boban.
—
Mladež Hrvatske paneuropske unije
Hrvatska paneuropska unija, Jurišićeva 1a, Zagreb
Poštovani članovi i prijatelji Hrvatske paneuropske unije!
Čast nam je pozvati Vas na
TRIBINU
u organizaciji Mladeži HPEU i HPEU, a povodom 100. obljetnice Oktobarske revolucije (koja se navršava 7. 11. 2017.):
“100 godina od Oktobarske revolucije”
Na tribini će pregled događaja vezanih uz Oktobarsku revoluciju dati doc. dr. sc. Martin Previšić, povjesničar s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a o suvremenim odnosima s Rusijom govorit će doc. dr. sc. Davor Boban s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, uz moderiranje Bruna Rukavine, studenta diplomskoga studija političkih znanosti i člana predsjedništva Mladeži HPEU.
(Tribina će se održati u četvrtak, 9. studenoga u prostorijama Hrvatske paneuropske unije, Jurišićeva 1a u Zagrebu s početkom u 19 sati.)
Oktobarska revolucija 1917. godine označila je važnu epohu u povijesti međunarodnog komunističkog pokreta kao i svjetskoj povijesti općenito. U Rusiji je afirmirala prvi veliki centar nove ideologije, kao i prvu komunističku državu, Sovjetski Savez, koja će godinama egzistirati kao model i potpora mnogim i državama i pokretima komunističkoga predznaka. Sto godina od Oktobarske revolucije i gotovo 30 godina od raspada Sovjetskoga Saveza omogućuju nam pogled s distancije na ostavštinu tih velikih projekata.
Moderni europsko-ruski odnosi stavljeni su pred veliki izazov nakon Ukrajinske krize. Jedan od glavnih problema su ekonomske sankcije nad Rusijom, koja ne pogađa samo nju, nego sve strane u tom sukobu. Unutar EU postoje podijele po pitanjima i stavovima o Rusiji. Baltičke države i Poljska strahuju od potencijalne ruske invazije, istovremeno oviseći o ruskim energentima, a za države kao što su Portugal ili Španjolska, Rusija ne predstavlja tako važnu ulogu u vanjskoj politici. Rusija je zbog sankcija primorana tražiti nove ekonomske i političke partnere diljem svijeta u državama poput Kine, Indije i Brazila. Međutim, usprkos toga, Rusija je država, koja neće nestati niti otići s granica EU i zato je potrebno izgraditi jasnu strategiju i stav prema Rusiji uvažavajući i njihove interese, te definirati europske interese.
Martin Previšić
CURRICULUM VITAE
Martin Previšić docent je na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Specijalizirao se za modernu hrvatsku, jugoslavensku i svojetsku političku povijest s tematskim fokusom na teme vezane uz Međunarodni komunistički pokret, povijest radničkih logora, kao i raspad Jugoslavije.
2017. godine bio je gostujući predavač na University of California Berkeley, University of Illinois na Urbana – Campaign, University of Pittsburgh, University of North Carolina – Chapel Hill, Furman University te Humboldtovom sveučilištu u Berlinu.
Dobitnik je stipendije u Izraelu na Yad Vashem Međunarodnoj školi za istraživanje holokausta za Seminar za istraživanje holokausta za edukatore iz Hrvatske i Slovenije, u Jeruzalemu 2015. godine.
Predaje nekoliko kolegija na Filozofskom fakultetu: Hrvatska povijest nakon 1945., Povijest međunarodnog komunističkog pokreta, Povijest Jugoslavije od 1945. do 1991., Sukob Tita i Staljina te Goli otok. Također je predavač na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”.
DAVOR BOBAN
CURRICULUM VITAE
Davor Boban diplomirani je politolog na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Doktorirao je 2009. godine na Fakultetu političkih znanosti na temu „Komparativna analiza polu-predsjedničkih sustava u Rusiji i Poljskoj“. Držao je mnogobrojna predavanja u državama bivšeg Sovjetskog Saveza, kao što su Kazahstan, Azerbajdžan, Bjelorusija, Ukrajina. Napisao je dvije knjige: Polu-predsjednički sustavi Rusija i Poljska te Politički sustav Rusije, koju je napisao u suradnji s profesorom Tihomirom Cipekom, a također je i autor mnogobrojnih članaka na ove teme. Trenutačno radi na Fakultetu političkih znanosti kao prodekan za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje i kao profesor koji drži kolegije: Novi autoritarni sustavi: Rusija i postsovjetski prostor i Politički sustavi Srednje Europe i baltičkih država
Izvor: https://www.facebook.com/events/380628972367210/