Izložba ‘Srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura’ u Vukovaru
Srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura – strukturne odrednice – materijal kamen i opeke – izložba u Gradskom muzeju Vukovar, Dvorac Eltz, otvara se 13. rujna u 19 sati
Na razvoj fortifikacijske arhitekture na našim prostorima utjecala je provala Tatara 1242. od kada započinje intenzivnija izgradnja utvrđenih plemićkih gradova, utvrda, kaštela radi bolje zaštite i obrane od eventualnih budućih provala. Od druge polovice 13. st pa sve do kraja 15. st. možemo ustvrditi da se gradilo manje više kvalitetno, uz napomenu da je izgradnja reprezentativnijih fortifikacijskih sklopova ovisila o financijskoj moći plemstva i mogućnostima vlasnika i investitora, kao i o izboru kvalitetnih srednjovjekovnih cehovskih majstora. U tom razdoblju više pažnje posvećuje se izboru materijala, zidarskoj i klesarskoj obradi materijala za zidanje, a samim time i čvrstoći i trajnosti lica i jezgre zida.
Znanje i cehovske vještine srednjovjekovnih majstora graditelja kamenoklesara, zidara, kovača, tesara, njihova sinergija na gradilištu utjecale su na razinu kvalitete fortifikacijske arhitekture, bilo da je riječ o jednostavnijim i skromnijim ili kompleksnijim fortifikacijskim sklopovima. Načini i tehnike zidanja, koje su preuzete iz razdoblja antike, prilagođavaju se novim uvjetima i nizu faktora koji su djelomično izmijenili pristup i sam rad graditelja na izgradnji fortifikacijske arhitekture. U razdoblju kasne gotike i renesanse starije utvrde pojavom artiljerije, promjenom sustava obrane dodatno se utvrđuju i proširuju, izvode se novi fortifikacijski sklopovi za obranu kao što su polukružne, poligonalne kule na zidinama. Pored izgradnje novih obrambenih sklopova, javlja se potreba za višom razinom stanovanja i opremanja stambenih prostora, palasa, što je doprinijelo većoj graditeljskoj djelatnosti koja je često angažiranjem stranih majstora bila na najvećoj mogućoj cehovskoj i umjetničkoj razini (primjer dvora i palasa Nikole Iločkoga). Pored stroge funkcionalnosti i vojno obrambenih karakteristika pojedinih sklopova u oblikovanju te arhitekture izražena je i estetska komponenta u vidu oslikavanja vanjštine ziđa i interijera pojedinih sklopova, kao što su palasi i kapele. Oko 1500. godine zbog opasnosti od Osmanlija razina kvalitete zidanja opada, struktura zida je slabija, zbog jeftine i brze gradnje, što je u konačnici dovelo do nekvalitetne i manje trajne arhitekture koja nije mogla pružiti trajniju zaštitu u obrani od neprijatelja.
Autori izložbe: Ratko Ivanušec, dipl. pov. umj., dr. sc. Zorislav Horvat, dipl. ing. arh.
Izdavač: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu
Za Izdavača: Davor Trupković
Fotografije: Marin Topić, Zorislav Horvat, Ratko Ivanušec
Lektura: Ljiljana Ptačnik, prof.
Prijevod: Ana Marić, Andrew Lawler
Priprema i tisak: Foto art, Osijek
Plakat izložbe
Deplijan izložbe