Započinju središnje manifestacije u sklopu obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke

HAZU


 


ZAPOČINJU SREDIŠNJE MANIFESTACIJE U SKLOPU OBILJEŽAVANJA 450. OBLJETNICE SIGETSKE BITKE


 


Zagreb, 2. rujna 2016. – U srijedu 7. rujna navršit će se 450. obljetnica Sigetske bitke kojom je završena jednomjesečna opsada tvrđave Siget u Mađarskoj koju je od 100.000 osmanskih vojnika pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog branilo 2500 vojnika, uglavnom Hrvata, pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog.  Riječ je o jednom od najznačajnijih događaja u povijesti Hrvatske, Mađarske i Europe, budući da je zaustavljanje moćne osmanske vojske na putu prema Beču bio prijelomni trenutak za zapadnu kulturu i civilizaciju koji je promijenio tok povijesti za nekoliko sljedećih stoljeća. Nikolu Šubića Zrinskog, hrvatskog bana od 1542. do 1556., njegova je junačka pogibija pretvorila u hrvatskog i mađarskog nacionalnog junaka koji simbolizira junaštvo, požrtvovnost i domoljublje.


I u Hrvatskoj i u Mađarskoj 2016. proglašena je Godinom Nikole Šubića Zrinskog, a tijekom rujna, listopada i studenog 2016. u obje zemlje održat će se središnje manifestacije kojima će se obilježiti ovaj jubilej. Njihovo održavanje koordinira Povjerenstvo za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke kojem je na čelu predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, a slično povjerenstvo djeluje i u Mađarskoj.


Na ruševinama Starog grada Zrina po kojem je obitelj Zrinski dobila ime i gdje se oko 1508. rodio Nikola Šubić Zrinski u nedjelju 4. rujna bit će otkrivena spomen-ploča njemu u čast. U ponedjeljak 5. rujna otkrit će se poprsje Nikole Šubića Zrinskog u Šenkovcu kraj Čakovca gdje se nalazi mauzolej obitelji Zrinski. Istog dana Hrvatska pošta i Mađarska pošta izdat će zajedničku poštansku marku posvećenu Nikoli Šubiću Zrinskom i 450. obljetnici Sigetske bitke. Središnje obilježavanje 450. obljetnice junačke obrane Sigeta održat će se 7. rujna u Szigetvaru u nazočnosti mađarskog predsjednika Janosa Adera i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. U Szigetvaru će se 9. rujna organizirati i Hrvatski dan u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske i hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u Mađarskoj te hrvatske zajednice iz Mađarske. S nizom prigodnih kulturnih programa na Hrvatskom danu sudjelovat će  Međimurska županija, gradovi Čakovec, Koprivnica i Slatina te Hrvati iz Mađarske, kao i drugi umjetnici iz Hrvatske. Istog dana u Pečuhu će se održati sastanak župana hrvatskih i mađarskih županija povezanih s obitelji Zrinski na temu „Kulturni turizam, nematerijalna kulturna baština – brand Zrinskih“ s ciljem daljnjeg unapređenja suradnje na području razvoja kontinentalnog turizma i kulture.


U Državnoj operi u Budimpešti 18. rujna HNK Osijek izvest će operu Nikola Šubić Zrinjski Ivana Zajca, a 16. rujna u Osijeku će se izvesti mađarski rock mjuzikl Zrínyi.


U Muzeju Međimurja u Čakovcu 16. rujna će se otvoriti izložba o Sigetskoj bitci na kojoj će po prvi put biti izloženi kaciga i sablja Nikole Šubića Zrinskog koji se čuvaju u Beču. Zrinskom u čast 19. rujna otkrit će se spomen-ploča na Starom gradu Zrinskih u Čakovcu.


Jedna od središnjih točaka obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke bit će međunarodni znanstveni skup o Sigetskoj bitci i Nikoli Šubiću Zrinskom koji pripremaju HAZU, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski studiji i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatsko katoličko sveučilište. Skup će se održati 20. i 21. listopada u palači HAZU, a uz hrvatske povjesničare sudjelovat će i povjesničari iz Mađarske, Turske i Bosne i Hercegovine. Tom prigodom u palači HAZU će se 19. listopada održati i svečana akademija kojom će se obilježiti 450. obljetnica Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog. U znaku tog jubileja bit će i XIII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup u organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj 21. i 22. listopada u Pečuhu, a za jesen se u Ozlju planira književnoznanstveni skup o Ozaljskom književnom krugu. Za 23. i 24. rujna međunarodni znanstveni skup u Čakovcu planira i Zrinska garda.
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" 15. listopada u HNK u Zagrebu organizira dobrotvornu izvedbu opere Nikola Šubić Zrinjski u svrhu prikupljanja sredstava za 
obnovu Starog grada Ozlja. U Zagrebu će se od 2. do 4. studenog održati i međunarodni znanstveni skup Odjeci bitke kod Sigeta i mita o Nikoli Šubiću Zrinskom u umjetnosti u organizaciji Hrvatskog muzikološkog društva, Hrvatskih studija i Hrvatskog instituta za povijest pod pokroviteljstvom Sveučilista u Zagrebu. U sklopu tog skupa održat će se i koncert vokalnih, simfonijskih i klavirskih djela posvećenih Nikoli Šubiću Zrinskog čiji autori su hrvatski, mađarski i austrijski skladatelji, u izvedbi studenata i profesora Muzičke akademije u Zagrebu te nekolicine gostiju. U Mađarskom institutu u Zagrebu 17. studenog održat će se književna večer Hrvatska i mađarska Zrinijada.
Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika za jesen pripremaju nekoliko izdavačkih projekata – knjigu hrvatskih epskih i lirskih književnih radova o Sigetskoj bitci  pod naslovom Nikola Šubić Zrinski u hrvatskom stihu, reprint djela Petra Zrinskog Adrianskoga mora sirena te objavu romana za mlade s temom Sigetske bitke. Autor će se izabrati putem natječaja, a rezultat će se objaviti 15. rujna. Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima objavilo je pretisak knjige Franje Črnka  Nikola Zrinski branitelj Sigeta grada.
Sisačko-moslavačka županija organizirala je stručne skupove s temom Zrinski u hrvatskoj povijesti i Zrinski u hrvatskoj književnosti za nastavnike povijesti i hrvatskog jezika koji su održani 1. i 2 . rujna u Hrvatskoj Kostajnici. Organizirat će se i dvije  likovne  kolonije  na  temu  obitelji  Zrinski  i Nikole Šubića Zrinskog u Zrinu i Gvozdanskom, izložbe  u Hrvatskoj Kostajnici i Glini o  uspostavi  i  funkcioniranju Vojne   krajine   te   ulozi   Zrinskih   u   stvaranju   obrambenog   sustava   protiv   Osmanlija. U Sisku će se promovirati roman Bitka Alena Samboleca, a u planu su i prigodna sportska događanja.
Manifestacije kojima se obilježava 450. obljetnica Sigetske bitke održane su i proteklih mjeseci. U svibnju je u Zagrebu održan znanstveni skup Nikola Zrinski Sigetski i njegovo doba u organizaciji mađarskog veleposlanstva i Mađarskog instituta u Zagrebu te u suorganizaciji Odsjeka za povijesne znanosti HAZU, Hrvatskog instituta za povijest i Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti. 
HNK Zagreb je na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu u srpnju izveo operu Nikola Šubić Zrinjski Ivana Zajca, a dijelove opere 29. travnja u Starom gradu Zrinskih u Čakovcu. 
Glazbene manifestacije u sklopu obilježavanja ovog jubileja bile su i koncert mađarskog ansambla za povijesnu glazbu Sebö u palaču HAZU te koncert Pjevajmo domovini u Starom gradu Zrinskih u Hrvatskoj Kostajnici, oba održana u svibnju. Obljetnici Sigetske bitke i Nikoli Šubiću Zrinskom bio je posvećen i X. međunarodni viteški turnir koji se početkom srpnja održao u Svetom Ivanu Zelini. 


 


Marijan Lipovac                                                             


Ured za odnose s javnošću i medije HAZU                    


 


 



 


 

U ZRINU OTKRIVENA SPOMEN-PLOČA U ČAST NIKOLE ŠUBIĆA ZRINSKOG


 

Zagreb, 4. rujna 2016. – Povodom 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog, u nedjelju 4. rujna na utvrdi u Zrinu u kojoj je ovaj hrvatski nacionalni junak rođen 1508. održana je svečanost otkrivanja spomen-ploče u njegovu čast. Ploču, rad akademskog kipara Ante Jurkića, otkrili su ministar kulture Zlatko Hasanbegović i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, a nazočan je bio i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić koji je ujedno i predsjednik Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke. U svom je govoru istaknuo da se radi o jednoj od najvažnijih obljetnica u hrvatskoj povijesti. „Nikola Šubić Zrinski postao je važan simbol hrvatske nacije, identiteta, otpora, požrtovanja i hrvatske težnje za samostalnošću. Važno je da svaka nacija ima u svom identitetu takav simbol i da ga njeguje. Taj je simbol bio važan i u Domovinskom ratu kada se Hrvatska obranila zahvaljujući hrvatskim braniteljima koji su, kao i Zrinski, bili spremni žrtvovati vlastiti život. Bez njih svi naši napori bili bi uzaludni“, kazao je akademik Kusić. Istaknuo je i važnost Zrina kao mjesta po kojem je obitelj Šubić dobila prezime Zrinski, nazvavši ga jednim od svetih mjesta hrvatske nacije, identiteta i kulture, kao što su to i hrvatski kraljevski gradovi Nin, Knin i Solin. Podsjetio je i na činjenicu da su Šubići jedno od najstarijih hrvatskih plemena s ishodištem u Bribiru čiji pripadnik je je bio i Pavao Šubić, jedan od najmoćnijih i najvećih banova u hrvatskoj povijesti. „Loza Šubića povezuje hrvatski državnopravni identitet i kontinuitet sve do 12. stoljeća. Šubići, a kasnije Zrinski, objedinili su hrvatske krajeve, od Bribira i Zrina do Čakovca, Ozlja, Čabra i Bakra. Radi se o obitelji koja zaslužuje epitet kraljevske obitelji“, poručio je akademik Kusić. Podsjetio je da se ove godine obilježava i 140. opere Nikola Šubić Zrinjski Ivana Zajca koja je, kako je rekao, omogućila da Nikola Šubić Zrinski kao nacionalni simbol živi iz generacije u generaciju. Pohvalio je napore usmjerene za obnovu utrde u Zrinu i spomenuo da je mjesto Zrin teško stradalo u Drugom svjetskom ratu. Na stradanje Zrina podsjetio je i ministar Hasanbegović istaknuvši da je Zrin lokalitet koji pamti važne ljude i događaje, gnijezdo znamenitog hrvatskog velikaškog roda i metafora hrvatske povijesti. „Vjerujem da je postavljanje ove spomen-ploče važan korak u oživljavanju ovog mjesta i cijelog ovog kraja i da potaknuti na promišljanje hrvatskih povijesnih korijena i na prepoznavanje iznimnosti naših velikana. Nadam se da ćemo ovim podsjećajem na lik i djelo Nikole Šubića Zrinskog nadahnuti velika i dobra djela koja će potvđivati nesalomljivu snagu duha hrvatskog naroda“, rekao je Hasanbegović.


Župan Ivo Žinić podsjetio je i na junačku obranu obližnje utvrde Gvozdanskog 1578. istaknuvši da su jednaku hrabrost iskazali i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu na području Pounja. Najavio je da će Sisačko-moslavačka županija pokrenuti projekt „Baština Zrinskih – Budućnost Banovine“ kojim bi se potaknuo razvoj tog demografski opustošenog kraja. U ime predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića nazočnima se obratila njegova izaslanica Jasna Matulić, a o tijeku obnove utvrde Zrin govorila je ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše.


 

Marijan Lipovac


Ured za odnose s javnošću i medije HAZU


 


 


Izvor: http://info.hazu.hr/


                     


 


 


Odgovori