Okrugli stol “Ferdo Šišić i njegova knjižnica u Državnom arhivu u Zagrebu”

10,00-10,05   Pozdravna riječ ravnateljice Državnog arhiva u Zagrebu, doc. dr. sc. Živane Heđbeli

10,05-10,20   D. Agičić: Ferdo Šišić, sveučilišni profesor, znanstvenik i javni djelatnik

10,20-10,35   T. Galović: Medievistički profil Ferde Šišića (1869. – 1940.)

10,35-10,50   R. Zaradić: Knjižnica Ferde Šišića u Državnom arhivu u Zagrebu

10,50-11,05   Pauza

11,05-11,20   Ž. Holjevac: Ferdo Šišić i ranonovovjekovna hrvatska povijest

11,20-11,35   M. Vuković:  Ostavština akademika Ferde Šišića u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – arhivistički osvrt

11,35-11,50   I. Kuhar: Ferdo Šišić u fondovima Hrvatskog državnog arhiva

11,50-12,20   Rasprava

DAMIR AGIČIĆ (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Ferdo Šišić, sveučilišni profesor, znanstvenik i javni djelatnik

U uvodu okruglom stolu posvećenome Ferdi Šišiću i njegovoj knjižnici bit će dan kratak pregled njegova životopisa, od djetinjstva u slavonskome selu Retkovci kod Vinkovaca, do sveučilišne katedre hrvatske povijesti i položaja dekana fakulteta te člana akademije znanosti u Zagrebu, kao i mnogih domaćih i inozemnih znanstvenih društava. Nazivali su ga „nestorom hrvatske historiografije“ prve polovice dvadesetog stoljeća, „hrvatskim povjesničarom stoljeća“ i sličnim pozitivnim atributima, iako je od početaka svoje karijere bio također napadan i osporavan, uglavnom iz političkih ili politikantskih razloga. Osobito su ga cijenili njegovi studenti – njihovu je studentskom klubu u međuraću bio protektorom, a uvijek je nesebično pomagao savjetom, mentorskim radom, često i posudbom knjiga iz svoje prebogate knjižnice koju je stvarao desetljećima.

Šišić je napisao mnoga djela koja su ostavila dugotrajan trag u hrvatskoj historiografiji, o čemu će djelomice biti govora i na ovome okruglom stolu. Njegova golema ostavština u Arhivu HAZU, mnogi rukopisi, brojni ispisi iz arhivâ i nadasve korespondencija koju je vodio s brojnim akterima znanstvenog, kulturnog i političkog života Hrvatske, odnosno Austro-Ugarske i Jugoslavije, te napose njegova knjižnica što se čuva u Državnom arhivu u Zagrebu svjedoče o nesvakidašnjem intelektualcu, jednome od istinskih bardova humanističke znanosti i društvenog života prve polovice dvadesetoga stoljeća. 

 

TOMISLAV GALOVIĆ (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Medievistički profil Ferde Šišića (1869. – 1940.)

Istaknuti hrvatski povjesničar – sveučilišni profesor i akademik Ferdo (Ferdinand) Šišić (Vinkovci, 9. III. 1869. – Zagreb, 21. I. 1940.) zadužio je historiografiju, ali ponajviše medievistiku brojnim knjigama i studijama, analizama i sintezama, te publiciranjem diplomatičkih i drugih vrela. Već je za vrijeme zagrebačko-bečkog studija povijesti i geografije iskazivao velik interes upravo za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, a što potvrđuje i njegova seminarska radnja iz 1891. pod naslovom „Osvojenje Zadra 1202.; odnošaj Zadra prema mlet. republici“. Tako od doktorata (Zadar i Venecija od 1159. do 1247., 1900.) preko habilitacije (Miho Madijev de Barbezanis, 1902.) na Filozofskom/Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu odnosno od imenovanja privatnim docentom za hrvatsku povijest srednjega vijeka pa do izbora za redovitog profesora 1909. – bio je punih 30 godina (1909. – 1939.) profesor hrvatske povijesti na Filozofskom/ Mudroslovnom fakultetu, naslijedivši stolicu/katedru svoga profesora i mentora Tadije Smičiklasa (1843. – 1914.).Unutar opsežnoga historiografskog opusa najveći je doprinos dao hrvatskoj medievistici, posebice razdoblju do 12. st., a što je ovjenčano – doduše nezavršenom sintezom – objavom prve od zamišljene tri knjige njegove »Hrvatske povijesti od najstarijih dana do potkraj 1918.« naslovljene Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925.), te nizom pojedinačnih rasprava i studija (npr. Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350–1416), 1902.; Kralj Koloman i Hrvati godine 1102., 1907. i dr.).

Osobito je značajan njegov rad na izdavanju diplomatičkog gradiva. Na prvom je tu mjestu Priručnik izvora hrvatske historije (1914.), suradnja na izradi Diplomatičkog zbornika Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije dok je u seriji JAZU Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium objavio Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae – Hrvatski saborski spisi (I–V, 1912. – 1918.).

Ujedno je priredio više kritičkih izdanja izvora (Memoriale Pauli de Paulo, patritii Iadrensis (1371-1408), 1904.; Letopis Popa Dukljanina, 1928. i dr.). Posmrtno mu je tiskan rad o izvorima za povijest BiH (Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, koautor, 1942), a dio ostao u rukopisu. Tako je, primjerice, kartular muškog benediktinskog samostana sv. Krševana u Zadru (Registrum privilegiorum monasterii beati Chrisogoni martiris Jadrensis), Šišić temeljito proučio i u cijelosti ga prepisao te tako njegov sadržaj sačuvao za buduća istraživanja jer je spletom teško objašnjivih okolnosti isti bio zagubljen 1920-ih i do danas nije pronađen.

Prema historiografskim ocjenama Šišić je pripadao tzv. genetičkom smjeru u historiografiji te je svojim radom i publiciranim djelima znatno utjecao na buduće naraštaje hrvatskih povjesničara. Za redovitog člana JAZU izabran je 1910., a bio je član i drugih akademija i društava. Za šezdeseti mu rođendan Grga Novak priređuje: Šišićev zbornik – Melanges Šišić. Zbornik naučnih radova Ferdi Šišiću povodom šezdesetgodišnjice života 1869 – 1929 posvećuju prijatelji, štovatelji i učenici (1929. [1930.]).

Nakon Šišićeva umirovljenja za redovitog profesora hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu izabran je njegov odabranik Miho Barada (1889. – 1957.) koji je svome profesoru pomagao pri priređivanju novoga izdanja Pregleda povijesti hrvatskoga naroda te mu posmrtno u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu priredio za objavljivanje knjigu Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića (1102-1301). Prvi dio (1102-1205) od Kolomana do Ladislava III (1944.).  Vrijedna Šišićeva rukopisna ostavština i neobjavljena građa pohranjena u Arhivu HAZU i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a knjižna u Državnom arhivu u Zagrebu, tek očekuje sustavno istraživanje i valorizaciju. Ovim izlaganjem želimo takvo što aktualizirati.

 

RADOSLAV ZARADIĆ (Državni arhiv u Zagrebu)

Knjižnica Ferde Šišića u Državnom arhivu u Zagrebu

Cilj izlaganja je naglasiti povijesnu i kulturnu vrijednost pomalo zaboravljene knjižnice hrvatskog povjesničara i akademika Ferde Šišića koja se od 1947. g. nalazi u Državnom arhivu u Zagrebu. Knjižnica broji oko 16,000 svezaka knjiga i časopisa koje je 1945. g. od Šišićeve udovice otkupio Gradski narodni odbor grada Zagreba. Uz kompletne opuse poznatih hrvatskih povjesničara, sastavni dio knjižnice je i zbirka Hungarica te najznačajnija izdanja ranonovovjekovne historiografije kao što su djela Mavra Orbinija, Ivana Lučića itd. Uz Šišićevu knjižnicu kao najvrijedniju, fond knjižnice Državnog arhiva u Zagrebu sastoji se još od knjižnice nekoliko odsjeka bivšeg gradskog poglavarstva u Zagrebu, knjižnice Druge klasične gimnazije u Zagrebu i knjižnicâ nacionaliziranih i likvidiranih poduzeća.

 

ŽELJKO HOLJEVAC (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Ferdo Šišić i ranonovovjekovna hrvatska povijest

Hrvatski povjesničar Ferdo Šišić (1869.-1940.) bavio se pretežno hrvatskom poviješću ranoga i razvijenoga srednjega vijeka, no ogledao se povremeno i uspješno i u ranonovovjekovnim temama, kako u nekim pregledima hrvatske povijesti tako i u pojedinim specijaliziranim člancima. Tako je 1908. objavio drugi dio Hrvatske povijesti za razdoblje od 1526. do 1790. godine. Priredio je za tisak Hrvatske saborske spise za razdoblje od 1526. do 1630., koji su izašli uoči i za vrijeme Prvoga svjetskog rata u nekoliko knjiga, a 1916. objavio je sintetski Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do godine 1873. Uz to je pisao o izboru Ferdinanda I. za hrvatskoga kralja, politici Habsburgovaca prema Hrvatima do Leopolda I., zavjeri Zrinskih i Frankopana, barunu Franji Trenku i njegovim pandurima, a dio svojih interesa za hrvatsku povijest poklonio je i drugim ranonovovjekovnim temama u znanstvenim časopisima i ostalim publikacijama svojega vremena.

 

 MARINKO VUKOVIĆ (Arhiv HAZU)

Ostavština akademika Ferde Šišića u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – arhivistički osvrt

U Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu čuva se osobni arhivski fond akademik Ferdo Šišić. Fond se dijeli na korespondenciju koju čine pisma poslana od različitih adresanata i na rukopise s ostalim arhivskim gradivom. Korespondenti su, čija su pisma sačuvana, uglavnom bile poznate i manje poznate osobe iz znanstvenog, političkog i kulturnog života Hrvatske i Europe iz prve polovice 20. stoljeća. Međutim velik dio korespondenata su bili obični ljudi koji su u svezi povijesne tematike pisali Šišiću. Drugi se dio ostavštine, rukopisi i ostalo arhivsko gradivo, odnosi na znanstvenu djelatnost Ferde Šišića i historiografiju općenito. Ovaj dio njegove ostavštine obuhvaća mnoge prijepise i arhivskog gradiva iz inozemnih arhiva, neobjavljene i nepoznate radove, njegove diplome, odlikovanja, priznanja, novinske članke, osobne dokumente o školovanju, rođenju i sličnom. Ostavština predstavlja jedinstven izvor, nezaobilazan za razumijevanje mnogih važnih činjenica u znanosti, politici i životu uopće onoga vremena. Naročito je važna za hrvatske povjesničare koji se bave poviješću hrvatske historiografije. Ostavština je važna i za bolje shvaćanje hrvatske nacionalne povijesti 20. stoljeća i shvaćanje identiteta hrvatske nacije onoga vremena.

 

IVANA KUHAR (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu)

Ferdo Šišić u fondovima Hrvatskog državnog arhiva

U Hrvatskom državnom arhivu se pod signaturom HR-HDA-828. čuva osobni arhivski fond hrvatskog znamenitog povjesničara Ferde Šišića. Fond svojom količinom broji samo jednu kutiju njegove dokumentacije koja svojim sadržajem varira od njegovih bilješki ispisanih za potrebe različitih radova i materijala prikupljenog u iste svrhe, do njegovih rukopisa, korespondencije i nekrologa posvećenih njegovoj smrti. No, u drugim osobnim fondovima Odsjeka za gradivo obitelji, pojedinaca i arhivske zbirke i fondovima upravnih tijela Odsjeka za moderno arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva pronalazimo dokumente koji upotpunjuju Šišićevu spomenutu ostavštinu. Stoga će ovo izlaganje biti posvećeno upravo tim fondovima i dokumentaciji koju nesvjesno skrivaju, posebno njihovoj prezentaciji i kontekstualizaciji u vidu davanja što cjelovitije slike o Ferdi Šišiću, njegovu životu i djelu.

 

Impressum

Organizator: Državni arhiv u Zagrebu

U ime organizatora: doc. dr. sc. Živana Heđbeli, ravnateljica

Urednik: Radoslav Zaradić