Virtualni Kliofest: Nikolina Šimetin Šegvić – Historiografija i TV serije

Historiografija i TV serije

 

Početak 2000-ih je označio tzv. zlatno doba televizije, kada je HBO-ova serija The Sopranos postavila nove temelje, nakon koje je uslijedio niz serija koje su se temeljile na elaboriranim pričama, glavnim protagonistima koji su prvenstveno bili anti-junaci, a zbog često eksplicitnog sadržaja, takve serije su se nalazile na američkim kabelskim programima, a manje na nacionalnim televizijama. Televizijske serije su sve više dolazile u fokus, a njihovi kreatori su postajali nove zvijezde na razini filmskih redatelja. Posljednjih godina je došlo do prave eksplozije streaming servisa koji se više nisu zadovoljili samo repriziranjem i čuvanjem starih sadržaja, već su prestiž donosili originalni sadržaji. Produkcija televizijskih serija tako nikada nije bila veća, raznovrsnija i hrabrija, posebice kada se filmska industrija našla u svojevrsnoj kreativnoj krizi. Stoga ne čudi da je u ovo vrijeme pandemije koronavirusa pretplata na razne servise porasla na globalnoj razini.

 

U nastavku teksta se nalazi nekoliko primjera (uglavnom) dostupnih televizijskih serija povezanih s historiografskom i drugom srodnom literaturom. Izbor je, kao i svaki izbor, izrazito sužen i nužno personaliziran pa stoga i zasigurno mnogo toga nedostaje. Zbog toga je pokušaj uspostavljanja kriterija sveden na recentniju produkciju – ili televizijsku ili (uglavnom) historiografsku. U svakom slučaju, s obzirom na globalnu produkciju, ovaj popis je vrlo lako mogao biti i beskonačan te se nadam da neće biti velikih zamjerki ako na njemu nema određenih favorita.

 

1. Unorthodox (Netflix) i Gabi Abramac, Dos heylike yidish vort: Jidiš i drugi jezici ortodoksnih židovskih zajednica u New Yorku (Zagreb: Srednja Europa, 2016.)

Gabi Abramac je lingvistica koja je za potrebe istraživanja svoje navedene knjige boravila u određenim periodima od 2012. do 2014. godine u zajednici hasida u Brooklynu u New Yorku. Iako knjiga prvenstveno analizira, kako joj sam naslov kaže, jidiš i druge jezike ortodoksnih Židova u New Yorku, ona zalazi i u samo društvo i kulturu, čineći tako jedno sociolingvističko djelo.

Zato je to upravo knjiga koja treba biti na pameti kada se krene gledati hvaljenu Netflixovu mini seriju Unorthodox, koja je izašla krajem ožujka. U četiri epizode pratimo devetnaestogodišnju Esty koja pobjegne iz dogovorenog braka iz ortodoksne židovske zajednice u Brooklynu u Berlin. Jezici kojima se govori u seriji su jidiš, engleski i njemački.

 

2. The English Game (Netflix) i Richard Holt, Sport and the British: A Modern History (Oxford University Press, 1989)

Dok od tvorca serije Downton Abbey, Juliana Fellowesa, čekamo novu seriju The Gilded Age, u međuvremenu je za Netflix napravio šestodijelnu seriju The English Game o počecima modernog nogometa u Velikoj Britaniji, kada je to još bio sport u kojem je dominirala elita, a radništvo tek počinje „preuzimati“ igru. Osim uspostave modernog nogometa i prvih profesionalnih nogometaša, prate se i društveni odnosi, ali se daje i zanimljiv kontekst institucionalizacije sporta kao fenomena zadnjih desetljeća 19. stoljeća.

Iako bi se očekivalo mnoštvo literature o povijesti nogometa, ona je često ili popularno-znanstvena ili prigodničarska. U historiografskim radovima se radije stavlja u širi kontekst povijesti sporta. Tako se može izdvojiti knjiga Richarda Holta Sport and the British: A Modern History (Oxford University Press, 1989) te njegova urednička knjiga Sport and the Working Class in Modern Britain (Manchester University Press, 1990.). Nešto novija knjiga je Adriana Harveyja Football: The First Hundred Years: The Untold Story iz 2005. O nogometu je često pisao i Eric Hobsbawm, a učinio ga je dijelom svog članka „Mass-Producing Traditions: Europe, 1870. – 1914.“ u zborniku The Invention of Tradition. U Hrvatskoj su 2019. izašle čak dvije knjige koje proučavaju povijest nogometa. Jedna je Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i maršala Davora Kovačića (Zagreb: AGM d.o.o. i Hrvatski institut za povijest, 2019.) i prijevod (s engleskog prevela Ivana Karabaić) knjige Richarda Millsa Nogomet i politika u Jugoslaviji: sport, nacionalizam i država (Zagreb: Profil knjiga, 2019.).

 

3. Freud (Netflix) i Peter Gay, Freud: A Life for Our Time (J. M. Dent & Sons Ltd., 1988.)

Austrijanci su se s Maximilianom, mini-serijom iz 2017. godine, uključili u utrku koju je predvodila Igra prijestolja (Game of Thrones), a nakon čije su planetarne popularnosti nicale uglavnom povijesne serije kao rezultat uspjeha fantasy žanra i činjenice kako žanr eksploatira povijesni imaginarij. Ograničena distribucija je vjerojatno doprinijela tome da habsburška povijest ne ugrozi dominaciju engleske povijesti na televizijskim ekranima. Stoga je sljedeći adut, Freud, izašao na Netflixu u ožujku ove godine. Serija prikazuje mladog Freuda ili „Freuda u nastajanju“ koji sudjeluje u rješavanju misterioznih zločina u Beču, liječenju hipnozom te urotama protiv Monarhije. Uz Freuda je nemoguće ne spomenuti djela Petera Gaya Freud for Historians (1985.) i Freud: A Life for Our Time, prvi put izašlo 1988. godine. Iako je Gayov Freud doživio razne kritike (pozitivne i negativne), ostaje jedna od njegovih najprevođenijih knjiga.

 

4. Babilon Berlin (HRT, HBO) i Peter Gay, Weimarska kultura: isključenik kao uključenik (prevela Danja Šilović-Karić; Zagreb: Konzor, 1999.)

Kada smo već kod Petera Gaya, prisjetimo se još jedne njegove uspješnice Weimarska kultura: isključenik kao uključenik, koja je dobra literatura uz njemačku seriju Babilon Berlin. Mogla se pogledati i na HRT-u, a dostupna je na HBO Go. I ovdje je u fokusu policijska istraga, a zločini kao kontekst priča (epizoda) očito dobro prikazuju nedostatke, mane i probleme društva – u ovom slučaju Berlina i Weimarske Republike, u međuratnom vremenu središtu kulture i društvenog života na kontinentu.

 

5. Alias Grace i The Alienist (Netflix) i Cristian Tileagă, Jovan Byford, ur., Psychology and History: Interdisciplinary Explorations (Cambridge University Press, 2014).

Ostanimo još kratko na psihologiji. Još dvije serije na Netflixu su posvećene temama zločina i mentalnih bolesti u kontekstu medicine/psihologije 19. stoljeća –  Alias Grace (prema romanu Margaret Atwood, prevedenom i na hrvatski) i The Alienist (prema romanu Caleba Carra). Povjesničarima bi u ovom kontekstu mogla biti zanimljiva knjiga Psychology and History: Interdisciplinary Explorations (ur. Cristian Tileagă, Jovan Byford; Cambridge University Press, 2014.) ili pregled povijesti psihologije Thomasa Hardyja Leaheyja A History of Psychology: From Antiquity to Modernity, koja je u Routledgeu 2018. doživjela osmo izdanje. Također, Sandorf je 2018. (engleski prijevod Dinka Telećana) objavio knjigu Andrewa Sculla Ludilo u civilizaciji: kulturna povijest umobolnosti od Biblije do Freuda, od ludnice do moderne medicine.

U ovom kontekstu se mora (!) spomenuti Netflixova serija Mindhunter (nastala prema knjizi Mindhunter: Inside the FBI’s Elite Serial Crime Unit iz 1995. godine autora Johna E. Douglasa i Marka Olshakera), a prati stvaranje FBI odjela za profiliranje serijskih ubojica u kojem s agentima radi i jedna psihologinja te zajedno razvijaju metodologiju, terminologiju, praksu i sl. Jedan od producenata i režisera je David Fincher.

 

6. The Knick (Cinemax) i Lindsey Fitzharris The Butchering Art: Joseph Lister’s Quest to Transform the Grisly World of Victorian Medicine (New York: Farrar, Straus and Giroux, 2017.)

Prijeđimo s devetnaestostoljetne psihijatrije na kirurgiju. Seriju režira Steven Soderbergh, a prati kirurga iz New Yorka 1900. godine. Poticaj ovom prijedlogu je knjiga povjesničarke medicine Lindsey Fitzharris The Butchering Art: Joseph Lister’s Quest to Transform the Grisly World of Victorian Medicine (New York: Farrar, Straus and Giroux, 2017) o kirurgu-pioniru Josephu Listeru te napredcima, ali i svim ograničenjima kirurgije oko sredine 19. stoljeća.

 

7. Ripper Street (BBC, Amazon Video) i Hallie Rubenhold, The Five: The Untold Lives of the Women Killed by Jack the Ripper (Doubleday, 2019.)

Očito je viktorijanska Engleska jedna od najzastupljenijih tema unutar žanra povijesnih serija, što ne iznenađuje. Tome pridonosi i serija Ripper Street, emitirana od 2012. do 2016. godine. Već sam naziv upućuje na nikad identificiranog serijskog ubojicu Jacka Trbosjeka oko kojeg i danas u Velikoj Britaniji postoji velika „sljedba“ tzv. riperologa, koji još uvijek istražuju i debatiraju tko bi to mogao biti. Serija ne istražuje izravno te slučajeve, već se odvija nekoliko mjeseci nakon poznatih ubojstava. Mjesto radnje je londonski East End, koji je daleko od idealiziranja razvoja viktorijanske Engleske. Povod ovoj seriji koja je završila prije nekoliko godina je knjiga povjesničarke Hallie Rubenhold, The Five: The Untold Lives of the Women Killed by Jack the Ripper (Doubleday, 2019.). Rubenhold se u knjizi želi odmaknuti od mita o Jacku Trbosjeku te fokus vraća na njegove žrtve, detaljno ih istražujući i vraćajući u središte zanimanja, preusmjeravajući dominantni narativ o bezimenim žrtvama-prostitutkama i fasciniranost serijskim ubojicom.

 

8. The Last Kingdom (BBC Two, Netflix) i Mirjana Matijević Sokol, Vladimir Sokol, Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira (Zagreb-Milano, 1999.; 2. izdanje: Zagreb: Hrvatski studiji, 2005.)

Vratimo se iz 19. stoljeća u drugi omiljeni period ekraniziranja – srednji vijek. No, nećemo pobjeći od engleske povijesti. Riječ je o seriji The Last Kingdom nastaloj prema seriji romana The Saxon Stories Bernarda Cornwella. Radnja je smještena u vrijeme invazije Vikinga (Danaca) u Englesku za Alfreda Velikog i njegove vizije stvaranja ujedinjene Engleske. Protagonist serije je Uhtred od Bebbanburg, rođen u Northumbriji, ali su ga kao dijete oteli i odgojili Danci. Upravo kroz njegov lik se vidi i širi kontekst serije koja stalno prikazuje suživot, ali i suprotstavlja anglo-saksonsko i dansko, kršćansko i pogansko. Nova sezona je upravo krenula na Netflixu. Alfreda Velikog i hrvatsku srednjovjekovnu povijest tog doba, tj. vremena kneza Branimira povezali su Mirjana Matijević Sokol i Vladimir Sokol u njihovoj knjizi Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira, kada su prvi analizirali granice Hrvatske za kneza Branimira kako ih je opisao Alfred Veliki. Knjiga je prvi put izašla 1999. godine, a drugo nadopunjeno izdanje 2005. u kojem su dio o Alfredovoj geografiji proširili, dajući ujedno i odgovor na članak Radoslava Katičića „Dalmatia u zemljopisu Alfreda Velikog“ (Starohrvatska prosvjeta III/30 (2003.), 77-98).

 

9. Viktorija/Victoria (ITV, HBO Go) – Kruna/The Crown (Netflix) i David Starkey, Monarchy: From the Middle Ages to Modernity (Harper Press, 2006.)

Očito je svaki aspekt britanske povijesti inspirativan, u ovom slučaju, za televizijsku produkciju. Kraljevi i kraljice su zasigurno na vrhu liste. Ovdje se nalaze dvije novije televizijske serije. Prva, kako joj samo ime kaže, prati kraljicu Viktoriju i to od početka njezine vladavine. Izrazito simpatična serija prikazuje Viktorijin život, okolnosti u kojima postaje kraljica, brak i obiteljski život, ali i, naravno, vladarski s nizom poznatih situacija iz britanske povijesti. Druga je Netflixova hvaljena i produkcijski kompleksna serija The Crown o kraljici Elizabeti II. Također se prate okolnosti u kojima postaje kraljica te njezinu privatnu i vladarsku svakodnevicu. Kako serija ipak po sezoni prolazi po desetljeće vladavine, može se ponekad steći dojam, osobito u posljednjoj sezoni, kako prikazuje svojevrsni igrani odabir „najboljih“ momenata iz vladarske i privatne povijesti Elizabete II. Historiografija o britanskoj monarhiji je vjerojatno nepregledna. Jedna od zanimljivih uspješnica je knjiga često kontroverznog britanskog povjesničara i televizijske ličnosti Davida Starkeyja Monarchy: From the Middle Ages to Modernity. Knjiga je nastala dok je radio na dokumentarnom serijalu za Channel 4 (Monarchy, 2004.-2006.), kada je postao poznat i kao najplaćeniji televizijski prezenter u Velikoj Britaniji. Relativno nova knjiga koju treba istaknuti je ona Davida Cannadinea Victorious Century: The United Kingdom, 1800–1906 (Viking Press, 2018.), koja u obliku sinteze daje pregled britanske povijesti u 19. stoljeću (do 1906. godine) na globalnom, ali i unutarnjem polju, nudeći također i pregled različitih društvenih problema jedne epohe.

 

10. Černobil (HBO, Sky Atlantic) i Adam Higginbotham, Midnight in Chernobyl: The Untold Story of the World’s Greatest Nuclear Disaster (Simon and Schuster, 2019.)

Černobil je hvaljena mini-serija iz 2019. godine koja, kako joj sam naziv govori, opisuje nuklearnu katastrofu iz 1986. godine. Vjerojatno ne treba mnogo nagovora da bi se pogledala ova serija o kojoj se mnogo govorilo i pisalo. Od brojne literature posvećene černobilskoj katastrofi, ovdje će se izdvojiti najnovija (publicistička) knjiga Midnight in Chernobyl: The Untold Story of the World’s Greatest Nuclear Disaster novinara Adama Higginbothama nastala na arhivskom materijalu i razgovoru sa svjedocima, a koja je postala bestseller.

 

11. Derry Girls (Channel 4, Netflix) i Sean Byrne, Growing Up in a Divided Society: The Influence of Conflict on Belfast Schoolchildren (Fairleigh Dickinson Univ Press, 1997.)

Ponekad su nužni i kraći formati. Tu je velika preporuka irska serija Derry Girls dostupna, opet, na Netflixu. Serija prati srednjoškolsko društvo koje pohađa katoličku žensku srednju školu u Derryju pred kraj Sjevernoirskog sukoba. U tom kontekstu može biti zanimljiva knjiga Seana Byrnea Growing Up in a Divided Society: The Influence of Conflict on Belfast Schoolchildren, koji je proučavao u nizu anketa i razgovora utjecaj sukoba na srednjoškolce u Belfastu početkom 1990-ih na njihov politički razvoj, razumijevanje društva, okoline, percepciju sebe.

 

12. Au service de la France/A Very Secret Service (Netflix) i Douglas Porch, The French Secret Services: A History of French Intelligence from the Dreyfus Affair to the Gulf War (Farrar, Straus and Giroux, 2003.)

Još jedna humoristična serija dostupna na Netflixu, a prati francusku tajnu službu tijekom 1960-ih u kojima Francuska još pokušava opstati kao sila u vremenu hladnog rata te brojnih pokreta za neovisnošću koji se dotiču i same Francuske, a u središtu kojih je Alžir. Kao uvod u povijest francuske tajne službe može poslužiti knjiga američkog vojnog povjesničara Douglasa Porcha The French Secret Services: A History of French Intelligence from the Dreyfus Affair to the Gulf War.

 

13. Mad Men/Momci s Madisona (AMC, Netflix) i Norman Mailer, The Sixties. Ur. J.  Michael Lennon (The Library of America, 2018.)

Na posljednjem mjestu se nalazi jedna od najboljih/najcjenjenijih televizijskih serija – Momci s Madisona, odnosno Mad Men (2007.-2015.), koju je kreirao Matthew Weiner. Za tu prestižnu titulu često se natječe s Obitelji Soprano (The Sopranos, HBO), a zanimljivo je da je Weiner na Sopranosima radio kao scenarist. Sadržaj je poznat – savršeno produkcijski dizajnirana i izvedena priča smještena u njujoršku marketinšku agenciju 1960-ih. Najpojednostavljenije rečeno, pratimo njezine vlasnike i zaposlenike, ali i širi društveni kontekst SAD-a 1960-ih. Povodom pedesete godišnjice 1968., izašlo je 2018. dvotomno izdanje The Sixties (uredio L. Michael Lennon) koje sadrži četiri knjige te kolekciju eseja Normana Mailera, cijenjenog američkog književnika, novinara (New Journalism) te pisca šezdesetih i o šezdesetima. Stoga bi ova kombinacija mogla biti izrazito privlačna.

 

Nikolina Šimetin Šegvić

 

 

Odgovori