Diana Šimurina Šoufek – Prikaz – Hrvatski iseljenički zbornik 2017.

 

Hrvatski iseljenički zbornik 2017, ur. Vesna Kukavica, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb 2017, 452 str. 

 

Uloga žene u iseljeništvu i egzodus mladih

U žarištu interesa većine autora ovogodišnjega sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika, uz egzodus mladih iz Hrvatske, su iseljenice na vremenskoj okomici od 17. stoljeća do suvremene mobilnosti

  

Svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni je migrant. I to nije jedina zanimljivost… Moderne su migracije u Hrvatskom iseljeničkom zborniku, čiji je nakladnik Hrvatska matica iseljenika, prepoznate kao izazovna ekonomska i kulturna kategorija, a serijska je publikacija dosegla 26 tisuća stranica. Godišnjak Hrvatske matice iseljenika, prema riječima ravnateljice Mirjane Ana-Marije Piskulić, obiluje svježim autorskim viđenjima istaknutih domaćih i stranih publicista. U osam tematskih cjelina Zbornika – Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – čitateljima se podastiru 32 autorska priloga koji povezuju dvadesetak zemalja svijeta. Hrvatski iseljenički zbornik punih 18 godina uređuje Vesna Kukavica, a popularnost i informativnost već tradicionalnih trojezičnih hrvatsko-englesko-španjolskih sažetaka objavljenih zborničkih tekstova, osobito izvan domovine, bez sumnje dobiva nove poklonike.

 

Građa ovogodišnjeg sveska raspoređena je na 450 stranica, ilustrirana sa 65 autentičnih fotografija uz desetak preglednih statističkih prikaza. U žarištu interesa većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa su iseljenice, afirmirane u raznim područjima ljudske djelatnosti, od umjetnica i znanstvenica do poduzetnica, odvažne djevojke i snažne majke. S jedne strane Lijepa Naša hvali se heroinama, dok s druge strane nerijetko baš žene izlaže gorčim dionicama suvremenoga obiteljskog života diljem planeta – od Aljaske do Ognjene Zemlje, od Australije i Novoga Zelanda do bližih europskih pečalbarskih odredišta.

 

Uloga žene u iseljeništvu do danas je ostala na margini interesa sve brojnijih istraživača hrvatske dijaspore, istaknula je urednica u predgovoru. Sadržajno, ovogodišnji Zbornik nastoji to promijeniti. Upućuju na to napisi etnologinje Marijete Rajković-Ivete, diplomatkinje i spisateljice Tuge Tarle, znanstvenice Marine Perić-Kaselj, književnice Marije Peakić-Mikuljan, a neizravno i drugi autori.

 

 

Vidljivost Hrvatske na europskom prostoru

 

Prvo poglavlje, Znaci vremena, počinje esejem „Vidljivost Hrvatske na europskome prostoru“ pravnika i politologa mr. sc. Jure Vujića, povratnika iz Francuske, s diplomom Sveučilišta u Parizu.  Slijedi studija komunikologa Bože Skoke „Inovacije i ljudski potencijali Lijepe Naše“ te intervju sa Zagrepčankom Ninom Zelenikom iz Toronta o egzodusu mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske, koji je vodio Matičin stalni suradnik iz Kanade Dubravko Barač. Publicistkinja Tuga Tarle piše o ulozi žene u hrvatskim iseljeničkim zajednicama – izdvajajući ključne figure pojedinih domicilnih odredišta hrvatskih migrantica od Slovačke do Čilea i Australije, a novinarka Naida Šehović čitateljstvo informira o aktivnostima i programima HMI-ja u tekstu „Matičina programska riznica“.

 

Ovogodišnji Kroatistički obzori donose tekst dopisnoga člana HAZU s kanadskom adresom prof. dr. sc. Vinka Grubišića „Hrvatski jezik u anglofonome svijetu“, kao i zapažanja vodećeg hrvatskog filologa iz Austrije, akademika Nikole Benčića o sjajnoj knjizi mlade znanstvenice Katarine Tyran pod naslovom „Identiteti gradišćanskih Hrvata“. Od 2007. znanstvena je suradnica na Humboltovom sveučilištu u Berlinu, gdje je lani obranila doktorat ocjenom summa cum laude! Odličan je prilog i onaj dr. sc. Stjepana Blažetina koji opisuje „Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske“. Tihomir Nuić iznosi zapažanja o hrvatskoj nastavi u Švicarskoj, koju trenutačno pohađa oko 900 učenika, a podučava ih 14 učitelja. Zanimljivo, kao autentični sudionik autor nam podastire i neke migrantske tjeskobe prije uspostave neovisnosti RH, koje su u toj zemlji proživjeli školarci naših korijena i njihovi roditelji kada su se prije točno četiri i pol desetljeća u Badenu izborili za poučavanje vlastite djece na materinskome, hrvatskom jeziku davne 1973. godine.  Aktualna ravnateljica Zavoda za migracije Marina Perić-Kaselj piše o iseljeničkoj književnosti čileanskih Hrvata kao istraživačkom izazovu, dajući jedinstveni sociokulturni profil najstarije hrvatske iseljeničke zajednice Južne Amerike Punta Arenasa i rekonstruirajući šaroliku galeriju likova iz fascinantne proze čileanskih Dalmatinaca.

 

 

Od bijelih udovica do samostalnih migrantica

 

Poglavlje Mostovi donosi izvorni znanstveni rad Marijete Rajković-Ivete „Ženski aspekt iseljeništva: od bijele udovice do samostalne migrantice“. Njezina studija nastala je na osnovi etnografskih istraživanja provedenih od 2005. do 2015. u planinskim selima Velebita i Like sa stoljetnom tradicijom odselidbe u Ameriku. Zbog krize u RH, a sukladno feminizaciji radne snage i cjelokupnih migracija na prostoru Europske unije nakon 1990-ih nezaposlene žene iz ovih obitelji u srednjoj životnoj dobi sezonski napuštaju svoj dom te povremeno odlaze raditi, pretežito u Austriju i Njemačku. Te suvremene migrantice, zapaža istraživačica, unuke su transkontinentalnih migranata i kćeri prvih gastarbajtera – čiji supruzi sada ostaju kod kuće, preuzevši ustaljene ženske uloge u našim kućanstvima. Hrvatskim emigranticama u Australiji bavi se mlada znanstvenica Marija Rotim, koja se usredotočila na opise 12 autentičnih sudbinskih priča. Usto, Rotimova se studiozno usmjerila na dragulje iz filmoteke hrvatskog dokumentarnog emigrantskog opusa Krste Papića. Dubravko Barač u razgovoru s glazbenikom i pedagogom Edwardom J. Mavrincem otkriva bogatu i raznovrsnu karijeru pripadnika hrvatskog naraštaja rođenog u Kanadi. Odlikovao ga je guverner Kanade prigodom 125. obljetnice Kanadske konfederacije za iznimni doprinos Kanadi, a nedavno mu je i Kanadsko-hrvatska gospodarska komora dodijelila priznanje za postignuća – Community Achievement Award.   Slijedi sjajna ispovijest skladatelja i filantropa, Slatinčana Milka Kelemena s polustoljetnim iskustvom života u Njemačkoj akademskoj zajednici. Marija Valčić napisala je hommage vrsnom hrvatsko-španjolskom slikaru Petru Maruni (1938. – 2016.) koji je svojedobno ilustrirao i pojedina izdanja Knjižnice Hrvatske revije, kao i naslovnicu istoimenoga kultnoga iseljeničkog časopisa urednika Vinka Nikolića. Povratnička iskustva Međimuraca u Zborniku je opisala Rebeka Mesarić-Žabčić. U Međimurju je danas nada u povratništvo vrlo poticajna.

 

 

Izazovi ratnih kataklizmi

 

Tematska cjelina Povjesnica donosi priloge Marine Perić-Kaselj „Domovinski rat i dijaspora: koncept domovine i identiteti hrvatskih iseljenika“ te Waltera F. Lalicha, istraživača s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie u Sydneyju, „Hrvati u obrani Australije u Drugome svjetskom ratu“. Značajni broj hrvatskih doseljenika odazvao se pozivu za obranu nove domovine i rodne zemlje vlastite im djece u sudbonosnome trenutku povijesti čovječanstva. Među ratnicima naših korijena u bitkama na Pacifiku izdvajamo Thomasa L. Starcevicha, dobitnika Viktorijina križa za hrabrost. U društvenom ozračju britanske Bijele Australije sudioništvo doseljenika u obrambenome ratu ishodišna je točka njihove kasnije društvene afirmacije te razvitka osjećaja pripadnosti domicilnoj sredini. Završetak rata značio je i početak nove diobe njihovih sudbina. Uz arhivske izvore prve vrste, istraživač Lalich navodi i monografiju Mery Stenning – koja je popisala 330 njihovih potomaka u ondašnjim australskim postrojbama. Analizirani su i memoari sudionika poput Luke Markovića, Bartula Srhoya, Mate Alacha i Micka Ilicha. Tu je i dojmljiva vinjeta o križanju putova našijenaca iz Dubrovačkoga primorja s domicilnim indijanskim stanovništvom Sjeverne Karoline još iz doba otkrića Novoga svijeta znanstvenika, književnika i franjevca iz Švicarske Šimuna Šite Ćorića „Tragovima Croatan Indijanaca“. Briljantan je to Ćorićev putopis iz neobjavljene zbirke „Moje američke godine“ (1982.).  O vizionaru moderne Hrvatske, Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom (1816. – 1889.) piše Marijan Lipovac, a Danijel Labaš o Luki Brajnoviću (1919. – 2001.), novinaru i profesoru svjetske književnosti i novinarske deontologije na Sveučilištu Navarra u Pamploni.

 

Duhovnost donosi tekst Stana Granica o filozofu i svećeniku dr. sc. Serafinu Iliji Zečeviću (1911. – 1972.), istaknutoj osobi hrvatske zajednice u Kanadi. Bio je jedan od 398 hrvatskih katoličkih svećenika, kako procjenjuju historiografi,  koji su živjeli izvan domovine u egzilu krajem 60-ih. Ta grupa katoličkih svećenika uglavnom je pripadala velikom iseljeničkom valu koji se kretao prema zapadnim zemljama nakon uspostave komunističkoga režima u njihovim domovinama RH i BiH.

 

 

Ženska reprezentacija u umjetnosti i znanosti

 

 

Zbornikovo poglavlje Baština donosi prilog renomiranog filologa Ivana Kosića „Nasljeđe Zrinskih u Nacionalnoj i sveučilišnoj Knjižnici u Zagrebu“, a povod mu je izložbom obilježena 450. obljetnica Sigetske bitke u Hrvatskoj i Mađarskoj. Esejistički obrađujući život četrnaest ženskih likova, spisateljica Nevenka Nekić svojom je knjigom, o čemu u tekstu „Heroine“ u HIZ-u piše književnica Marija Peakić-Mikuljan, zahvatila razdoblje od tisuću godina. Izdvojene su figure kao što su: kraljica Jelena, Čika i Vekenega, Katarina Kosača, Beatrica Frankopan, Cvijeta Zuzorić, Mila Gojsalić, Katarina Zrinska, Jelena Zrinska, Anica Bošković, Diva Grabovčeva, Dragojla Jarnević, Slava Raškaj, Dora Pejačević i Ivana Brlić-Mažuranić. Kolokvijalno rečeno, književnica Nevenka Nekić donosi žensku reprezentaciju našega povijesnog usuda, naše časti i vlasti, vjere, hrabrosti, plemenitosti, darovitosti, žrtve i odanosti obitelji i domovini u dobru i u zlu. Znakovito, knjiga je tiskana u vlastitoj nakladi.

 

Prilog „Pet desetljeća kulturne federacije američkih Hrvata“, Vesne Kukavice i Ivana Čizmića, bavi se etnokulturnim razvitkom dijasporskih zajednica na sjevernoameričkome kontinentu. Suvremenim središtima hrvatske kulture u Americi mogu se smatrati Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los Angeles i Toronto u Kanadi.

 

 

U poglavlju Znanost, stalna suradnica HIZ-a Tanja Rudež u tekstu „Čarobni svijet nanoznanosti“ piše o Aleksandri Radenović, izvanrednoj profesorici na prestižnoj švicarskoj Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL). U jesen 2010. Aleksandra je postala prva hrvatska znanstvenica koja je dobila prestižni grant koji Europski istraživački savjet (ERC) dodjeljuje najboljim znanstvenicima na početku samostalne karijere. Rođena Zagrepčanka osvojila je dva milijuna eura za projekt iz nanotehnologije. Karijera joj je stalno u usponu pa se može pohvaliti sa 63 rada citirana 5.898 puta te s pet registriranih patenata. Vrativši se iz SAD-a u Europu, Aleksandra sa suprugom, također znanstvenikom, nalazi   poticajno okružje na EPFL-u pa ondje danas oboje razvijaju samostalne karijere – posvećujući se uz to i svojoj djeci. S druge  strane planete pozornost autorice Rudež privukle su „Tajne Zemljine jezgre“ koje otkriva Bjelovarc Hrvoje Tkalčić, ovogodišnji laureat australske nagrade Research Achievement Excellence Award. Tkalčić se, nakon studija na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, s kojim i danas surađuje, usavršavao u Americi u Berkeleyju na University of California. Od siječnja 2007. fantastične znanstvene rezultate postiže  u Canberri.  Trenutačno ima više od 60 radova s područja seizmologije i matematičke geofizike u uglednim znanstvenim časopisima izdavačke grupe Nature.

 

 

U HIZ-ovu poglavlju Nove knjige autori čitateljima predstavljaju hrvatska divot izdanja. Arhivistica Rajka Bućin opisuje iseljenički Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnoga arhiva, koji opseže 812 stranica. To novo obavijesno pomagalo daje pregled gradiva o dijaspori koje obuhvaća razdoblje od 17. st. do današnjih dana. Fondovi i zbirke obuhvaćeni Vodičem podijeljeni su prema strukturi postavljenoj u Pregledu arhivskih fondova i zbirki RH, a razvrstani kronološki. Najvećim dijelom obuhvaćeni su fondovi javne uprave, a zatim dolaze društva, političke stranke i kulturne ustanove te ostali institucionalni fondovi. Zastupljeno je također 13 osoba s pojedinačnim fondovima i 3 obitelji. Ukupno su obrađena 164 fonda i zbirke uz opis odgovarajućega knjižnog fonda. Stvaratelji gradiva izloženoga u Vodiču bavili su se propisima vezanima uz iseljavanje, izdavanjem putovnica, statistikom, sigurnosnim nadzorom i privatno-pravnom zaštitom iseljenika, organizacijom društvenoga i kulturnoga života selilaca, održavanjem veza s matičnom domovinom i njegovanjem nacionalnoga identiteta.  Tematski Vodič je rezultat projekta koji se provodio od 2013. do 2015.

 

Filolog s Fakulteta političkih znanosti Ivo Žanić analizira Oglede o hrvatskome identitetu vodećeg domovinskog komunikologa Bože Skoke, Stan Granic ubaštinjuje Prinose Johna Felixa Clisse očuvanju moliškohrvatskoga jezika od Italije do izmještenosti Moližana u australskoj enklavi u Perthu, Vesna Kukavica napisom promovira 1800 stranica rječnika na mobilnim aplikacijama – magični digitalni repozitorij Školske knjige, koji registriranim korisnicima daruje živo leksičko blago hrvatskoga jezika.  Osobito je zanimljiv članak zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule koji piše o knjizi „Nova hrvatska paradigma“ aktualnog hrvatskoga ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade RH Davora Ive Stiera.

 

 

Naslovnicu krasi fotografija obnovljenog vukovarskog dvoraca Eltz, u kojem je smješten Gradski muzej Vukovar, dobitnik nagrade Silletto Europskoga muzejskog foruma za rad s lokalnom zajednicom 2016. (snimio Hrvoje Cvitanić); dok zadnji ovitak donosi rad dizajnera Doriana Celcera na temu Europske prijestolnice kulture – Rijeke, 2020.

 

 

Premošćenje jezične barijere i internetska inačica Matičina Zbornika

 

 

Serijska publikacija Iseljenički kalendar (danas Hrvatski iseljenički zbornik) pokrenuta je prije 61 godine, točnije 1955. Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća – ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, Hrvatski iseljenički zbornik godišnje donosi tridesetak priloga. Moderne su migracije prepoznate kao izazovna i ekonomska i kulturna kategorija – što je vidljivo prema citiranosti članaka tristotinjak suradnika te serijske publikacije koja je dosegla gotovo 26 tisuća stranica. Godišnjak Hrvatske matice iseljenika, prema riječima ravnateljice Mirjane Ana-Marije Piskulić, obiluje svježim autorskim viđenjima istaknutih domaćih i stranih publicista, snažnim umjetničkim i znanstvenim osobnostima, ali i otkrićima jedinstvenih sudbina običnih malih pečalbara. Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, od juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda do onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta.  Hrvatski iseljenički zbornik od početka 21. stoljeća izlazi u trojezičnoj formi (hrvatski, engleski i španjolski) u tiskanom, ali i u elektroničkom izdanju na internetu. Hrvatski iseljenički zbornik njeguje potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost suvremenoga doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant.

 

 

 

Diana Šimurina Šoufek

 

 

 

Digitalni repozitorij Hrvatskog iseljeničkog zbornika:

 

http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/nakladnistvo/hrvatski-iseljenicki-zbornik

 

 

 

 

Odgovori