David Orlović – Prikaz časopisa: Histria – Godišnjak Istarskog povijesnog društva, br. 1, Pula 2011., 335 str.

Histria – Godišnjak Istarskog povijesnog društva, br. 1, Pula 2011., 335 str.

 

Istarska je, a time i hrvatska historiografija, godine 2011. obogaćena otvaranjem niza jedne nove serijske publikacije. „Sve veći broj povjesničara u Istri trebao je časopis u kojemu će moći objavljivati rezultate svojih istraživanja“, riječi su iz predgovora (11) prvoga broja Histrije, godišnjaka Istarskog povijesnog društva, kojima glavni i odgovorni urednik Maurizio Levak obrazlaže glavni razlog pokretanja ovoga časopisa. Inače, Istarsko povijesno društvo (IPD) osnovano je u veljači 2010., a do kraja 2011. godine okupilo je šezdesetak članova, od sveučilišnih profesora, znanstvenika zaposlenih u institutima, arhivima i muzejima, nastavnika, studenata, sve do ostalih zaljubljenika u povijest. Upravo je pokretanje ovog časopisa bio jedan od glavnih ciljeva koje su osnivači IPD-a odredili. Znanstvenu razinu časopisa potvrđuje i sastav njegova Uredničkog odbora: Mihovil Dabo, Bruno Dobrić, Javier Grossutti, Gracijano Kešac, Dean Krmac, Raul Marsetič, Elvis Orbanić, Milan Radošević, Alojz Štoković i Stipan Trogrlić.

Prvi iz niza od šest izvornih znanstvenih radova potpisuje Nikolina Maraković, a nosi naslov „Crkva sv. Martina u Svetom Lovreču Pazenatičkom – privatna crkva porečkih biskupa ili istarskih (mark)grofova?“ (13-36). Autorica donosi neke nove teze o okolnostima izgradnje crkve sv. Martina u Svetom Lovreču Pazenatičkom, jedne od najznačajnijih ranoromaničkih građevina na području današnje Hrvatske, usko vezane i s problematikom povijesti samoga grada. Autorica je radu priložila i 12 ilustracija.

Sljedeći rad, „Sporazumi o mejah srednjeveških mestnih teritorijev (Piran in njegovi sosedje)“ (Sporazumi o granicama srednjovjekovnih gradskih teritorija (Piran i njegovi susjedi); 37-59), iz pera Darje Mihelič, napisan je na temelju sačuvanih rukopisa u piranskoj podružnici Pokrajinskog arhiva u Kopru iz 13. i početka 14. stoljeća. U njemu autorica problematizira pitanje zemljišnih sporova Pirana sa susjednom Izolom i Bujama, odnosno njihovo rješavanje preko posrednika, kao i određivanje međa između tih zajednica.

Rad Mihovila Dabe „Stvarni problemi i popularna predodžba: postavljanje Josipa Velikanje za kapelana u Juršićima“ (61-78), napisan na temelju nekoliko sačuvanih dokumenata iz arhiva Porečko-pulske biskupije, nadopuna je dosad već napisanog o Josipu Velikanji. Riječ je o osebujnom svećeniku, nazivanom i „hajdučkim popom“, o čijem životu i djelovanju su kolale priče na granici romantičarskoga. S druge strane, ovaj rad ukazuje na specifičan kontekst i realne probleme s kojima se Velikanje susretao tijekom svojega službovanja u Juršićima. Rad je također prilog poznavanju modernizacijskih procesa među istarskim hrvatskim stanovništvom poticanih od strane porečko-pulskoga i, kasnije, tršćansko-koparskoga biskupa Jurja Dobrile u drugoj polovici 19. stoljeća.

„Povijesna ekspertiza tragedije na pulskoj Vargaroli (Vergarolla) 18. kolovoza 1946.“ rad je Darka Dukovskog (79-112), u kojemu autor donosi neke nove podatke vezane za jednu od najtežih tragedija u povijesti grada Pule. Naime, dana 18. kolovoza 1946., u vrijeme anglo-američke (savezničke) vojne uprave nad gradom, eksplozija na pulskoj plaži Vargarola ubila je 63 te ranila mnogo Puljana talijanske nacionalnosti. Inače, do ovoga rada tema je bila paušalno istraživana i često smatrana povodom ili uzrokom egzodusa talijanskoga stanovništva Pule. Nakon izlaganja općega povijesnog konteksta u kojemu se događaj zbio autor je, oslanjajući se na dnevni tisak, arhivsku građu iz britanskih fondova The National Archives Kew Gardens (saveznički podaci o događaju), kao i na informacije dobivene od stručnjaka za eksplozivne naprave, detaljno izložio slijed događaja koji je najvjerojatnije doveo do tragedije. Radu su priložene četiri fotografije i četiri dokumenta iz spomenutih britanskih arhivskih fondova.

Marko Medved je u radu „Historiografske podjele oko biskupa Antonija Santina“ (113-135) dao kritičku analizu i pregled talijanskog, slovenskog i hrvatskog svjetovnog i crkvenog historiografskoga prikaza lika i djela Antonija Santina, riječkoga (u razdoblju 1933.-1938.) i tršćansko-koparskog biskupa (u razdoblju 1938.-1975.), uz predstavljanje novih historiografskih spoznaja nakon otvaranja Vatikanskog arhiva za pontifikata Pija XI. 2006. godine. Autor je naglasio izrazitu pristranost, odnosno sklonost generalizaciji od strane povjesničara u jugoslavensko doba, koji su biskupa teretili za sudjelovanje u fašističkome projektu odnarođivanja istarskih Hrvata i Slovenaca, napominjući kako su se kritike pojavljivale i u recentnijoj historiografiji. Kako to sam ističe, autorova je namjera potaknuti objektivnu historiografsku prosudbu lika i djela spomenutoga biskupa, ali i druge problematike u istarskome i riječkome međuraću.

Rad „Nacionalnopreporodni rad mons. Bože Milanovića u tršćanskom razdoblju 1922.-1945.“ (137-173) potpisuje Stipan Trogrlić. U njemu je dan prikaz nacionalno-preporodnoga i kulturno-prosvjetnog djelovanja Bože Milanovića, svećenika i jednoga od najistaknutijih Istrana 20. stoljeća, tijekom njegova boravka u Trstu između 1922. i 1945. godine (s prekidom od 1941. do 1943., kada je bio konfiniran u Bergamu). Naime, Milanović se u Trst sklonio iz Kringe, smatrajući ga ambijentom u kojemu će biti sigurniji pred fašističkim prijetnjama. U Trstu je, uz redoviti crkveni rad, kroz „Društvo sv. Mohora za Istru“ vodio i publicistiku s ciljem prosvjećivanja istarskih Hrvata i Slovenaca. Autor daje i osvrt  na Milanovićeve kontakte s NOP-om nakon 1943., koji on, trpeći optužbe i klevete, naposljetku prihvaća kao jedinu relevantnu snagu koja može pridonijeti sjedinjenju Istre s Hrvatskom.

Posljednji je članak stručni rad Branka Marušiča „Hrvaški korespondenti dr. Henrika Tume“ (Hrvatski korespondenti dr. Henrika Tume) (175-184). U radu je izložen popis hrvatskih dopisnika, što osoba iz hrvatske javnosti, a što nekih hrvatskih ustanova i društava, slovenskoga političara, publicista, alpinista i odvjetnika dr. Henrika Tume (1858.-1935.).

U rubrici „Prikazi – ocjene – izvješća“ (185-335) objavljeno je 38 prikaza knjiga, časopisa i znanstvenih skupova vezanih za tematiku Istre te prikaz aktivnosti Istarskog povijesnog društva u 2010. godini. Prikaze, ocjene i izvješća samo ćemo nabrojati: R. Matijašić, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb 2009. (Davor Bulić); I. Milotić, Rimska vojnička diploma iz Umaga, Umag 2009. (David Orlović); E. Ivetic, L’Istria moderna 1500-1797, una regione confine, Verona 2010. (Danijela Doblanović); B. Giorgini, Povijesni pregled Labina i okolice, Labin 2010. (Martina Batel); A. Krizmanić, Pulska kruna. Pomorska tvrđava Pula. Fortifikacijska arhitektura austrijskog razdoblja, Pula 2010. (Raul Marsetič); B. Perović, Austrougarske vile i kuće u Puli – vraćanje memorije gradu, Pula 2010. (Martina Batel); A. Bader, I. Mišković, Zaboravljeni egzodus 1915. – 1918., s.l. 2009. (Milan Radošević); N. Šetić, Istra za talijanske uprave: o istarskoj emigraciji i njenom tisku u Zagrebu 1918. – 1941., Zagreb 2008. (Mihovil Dabo); N. Šetić, Staleška društva i časopisi hrvatskog učiteljstva u Istri 1891.-1914., Zagreb 2010. (Željko Cetina); R. Spazzali, Pola operaia (1856-1947): I Dorigo a Pola. Una storia familiare tra socialismo mazziniano e austro marxismo, Trieste 2010. (Darko Dukovski);  M. Klobas, Borbeni put Operativnog štaba za Istru: svjedočanstva generala Milana Klobasa, Pula 2010. (Bojan Horvat); T. Dabac, Istarski dnevnik / Diario istriano, Novigrad 2008., i Riječki dnevnik / Rijeka Chronicles, Rijeka, 2009. (Igor Duda); F. Dota, Zaraćeno poraće: Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre, Zagreb 2010. (Milan Radošević); J. Orbanić, Pula u cvijeću pod različitim zastavama, Pula 2010. (Luka Tidić); Tarsatički principij. Kasnoantičko vojno zapovjedništvo, Rijeka 2009. (Marina Zgrablić), A. Gnirs, Arheološki tekstovi, Pula 2009. (Jasenko Zekić);  V. Cestnik, Željeznodobna nekropola Kaštel kod Buja: analiza pokopa željeznodobne Istre / Iron age  necropolis Kaštel near Buje: analysis of burial practice in the iron age Istria, Pula 2009. (Hana Žerić); L. Skuljan, Fotografija u Istri do 1918.: iz fundusa Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme, Pula, 2009. (Iva Milovan); Vjesnik istarskog arhiva, sv. 14-16, Pazin 2007.-2009. (2010.) (Maja Cerić); Vjesnik istarskog arhiva, sv. 17, Pazin 2010. (Aleksandar Žigant); Atti del Centro di ricerche storiche di Rovigno, sv. XXXIX, Rovinj 2009. (Elvis Orbanić); Problemi sjevernog Jadrana, sv. 9, Zagreb – Rijeka 2008. (Željko Cetina); Problemi sjevernog Jadrana, sv. 10, Zagreb – Rijeka 2009. (Mihovil Dabo); Histria archaeologica, sv. 40, Pula 2010. (Katarina Gerometta); Histria antiqua, sv. 19, Pula 2010. (Mirko Jurkić); Zbornik Lovranšćine, knjiga 1, Lovran 2010. (Robert Kurelić); Cerealia, oleum, vinum…: kultura prehrane i blagovanja na jadranskom prostoru, 3. istarski povijesni biennale, sv. 3., Zbornik radova s međunarodnog skupa, Poreč – Pazin 2009. (Matija Prepušt); Motovun – povijest i sadašnjost: zbornik radova sa znanstvenostručnog skupa Motovun – povijest i sadašnjost u povodu 1200. obljetnice prvog spomena Motovuna u pisanim izvorima, Motovun 18. prosinca 2004., Pazin 2010. (Aldo Šuran); Stotinu i pedeset godina brodogradnje u Puli, 150 Jahre Schiffbau in Pula/Pola, Pula 2010. (Ante Teklić); Narodi ostaju, režimi se mijenjaju, zbornik radova o 100. obljetnici rođenja mons. Bože Milanovića (1890.-1980.), Pazin 2010. (Filip Zoričić), Zbornik Stručni skup Matko Rojnić: knjižničar i povjesničar – povodom 100. obljetnice rođenja (1908.-1981.), Pula 2010. (Marko Jelenić); Znanstveno-stručni skup Buzetski dani 2010. – 41. izdanje, Buzet, 3. rujna 2010. (Ivan Žagar); 36. Pazinski memorijal, znanstveno-stručni skup, Pazin, 23. – 24. rujna 2010. (Mladen Majušević); 36. Susreti na dragom kamenu: Eduard Čalić – ličnost, djelo i njegovo vrijeme, znanstveni skup, Pula 15. listopada 2010. (Mihovil Dabo); Znanstveni skup Mons. dr. Božo Milanović – tragovi jedne vizije, Pazin, 16. listopada 2010. (Aleksandar Žigant); Znanstveni skup Lovranski stari grad – prošlost, sadašnjost, budućnost, Lovran 16. travnja 2011. (Robert Doričić); Stručni skup Nacionalni pokret u Hrvatskoj u 20. stoljeću, Rijeka, 3. rujna 2010. (Igor Jovanović); Županijsko stručno vijeće učitelja povijesti istarske županije, Pula 11. studenoga 2010. (Igor Jovanović). Godišnjak zatvara prikaz aktivnosti Istarskog povijesnog društva u 2010. godini (333-335) iz pera Milana Radoševića i Mihovila Dabe.

Ostaje nam samo poželjeti uspješnu aktivnost Istarskom povijesnom društvu, kao i uspješan nastavak rada na sljedećim brojevima Histrije.

David Orlović

davidorlovic911@gmail.com

Odgovori