Etnografski muzej istre – psihološka i kulturna dimenzija straha

U Etnografskom muzeju Istre u pazinskom kaštelu otvorena je izložba “Čega se bojiš? Strah u našoj svakodnevici”, koja kroz zvučne instalacije, slike u pokretu, fotografije, preparate i predmete poput zubarske stolice, oružja i alpinističke opreme tematizira emociju straha.

Izložba se bavi istraživanjem straha kao univerzalnog koncepta poznatog svim ljudima neovisno o kulturnom, društvenom i povijesnom kontekstu. Strah je kao jedna od osnovnih emocija oduvijek bio u središtu zanimanja čovjeka, a može se definirati kao neugodan osjećaj izazvan nekom prijetnjom ili situacijom koju smatramo opasnom, koja bi nam mogla nauditi, uzrokovati bol ili nanijeti štetu u širem smislu. Biološki gledano, ljudi dijele iskustvo i osjećaj straha sa životinjama, ali za razliku od njih poznaju i drugu razinu strahovanja – kulturno i društveno uvjetovan strah koji dodatno usmjerava naše ponašanje neovisno o neposrednoj prisutnosti prijetnje.

Autor izložbe, viši kustos Etnografskog muzeja Istre Mario Buletić, fenomenu straha pristupa iz različitih perspektiva – muzeološke, etnografske i antropološke, otkrivajući psihologiju i biologiju straha te ispitujući prirodu povezanosti između uvjetovanog učenja straha i okoline u kojoj živimo. Poseban segment izložbe fokusira se na strahove koji proizlaze i iz iskustva zajednice kao sediment prošlosti poput straha od bolesti ili prirodnih katastrofa koje su se pripisivale Sotoni ili drugim nadnaravnim bićima, ukazujući na konkretne činjenice koje najviše brinu neku zajednicu ili grupu ljudi,odnosno pojedinačne i kolektivne mehanizme suočavanja koji otkrivaju kako funkcioniramo kao društvo.

 

Hrvatice, čuvajte se migranata, ne nosite minice i ne izlazite vani, silovat će vas…

Slobodna Dalmacija, 7.11.2018.

 

Posebno je zanimljivo poglavlje koje se dotiče straha kao često korištenog sredstva u političkom diskursu i moćnog oružja za manipulaciju masama. U vremenu u kojem stare ideologije nemaju jaku motivacijsku snagu, pojašnjava autor, logika masovnih medija, senzacionalističke vijesti i tabloidna realnost jedan su od najvažnijih uzroka porasta kulture straha u svakodnevnom životu koja postaje podloga za konflikte, nove oblike straha i opće nepovjerenje. Na nju se usko nadovezuje strah od različitosti i nepoznatog koji je strukturalni dio ljudskog habitusa u svim kulturama i karakterizira ga nepovjerenje i agresija prema osobama koje imaju različita vjerska i kulturna obilježja ili sustav vrijednosti, jer predstavljaju prijetnju i mogućnost gubitka našeg identiteta, kulturne pripadnosti i načina života. Navedeni su primjeri iz prošlosti u kojima su Židovi, lutalice, nomadi i siromasi bili optuživani za širenja bolesti poput kuge, te primjeri žena koje se svojim načinom života nisu uklapale u društveno prihvatljive okvire te su kao vještice spaljivane na lomači.

Izloženi su alpinistička oprema s kraja stoljeća koja pripada Planinarskom društvu Glas Istre, ronilačka oprema Josipa Tomišina iz vodnjanskog ronilačkog kluba Loligo, interventna vatrogasna oprema Javne vatrogasne postrojbe Pula, stomatološki instrumenti i bušilica te stomatološki klinički stolac koje je Dom umirovljenika Lavoslav Schwarz donirao Tehničkom muzej Nikola Tesla, kao i preparati insekata i zmija iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji su odmah izazvali nelagodu među publikom – poskoka, crne udovice, pauka vučjaka i škorpiona iz roda targestinus. Na izložbi su se našli i predmeti korišteni za zaštitu od zla ili rastjerivanje uroka poput krabujosnice rukavačkih zvončara, pokladne maske iz Međimurja Larfa Cigan, raspela izrađenog u prvoj polovici 20. st. u Jeruzalemu, božca koji sadrži tamjan i blagoslovljenu sol te kropilnika u kojemu se držala blagoslovljena voda.

Izdvaja se potresna reportažna serija fotografija migrantske krize 2015. godine ruskog fotografa Sergeya Ponomareva, nagrađena Pulitzerovom nagradom, nagradom World Press Photo i Robert Capa zlatnom medaljom, koja prikazuje izbjeglice koje se iskrcavaju iz turskog broda na grčkom otoku Lesbos, tisuće nasukanih migranata na grčkoj strani granice nakon što je Makedonija blokirala ulaz onima koji nisu tražili azil u EU, a zabilježen je i očaj oca koji nastoji spasiti svoje dijete od premlaćivanja i suzavca na prijelazu granice između Mađarske i Srbije u Horgošu.

Izložba se može razgledati u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu do 31. svibnja 2020. godine.

(Ivan Guberina)

 

Izvor:

http://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-14-1-2020/

 

Etnografski muzej Istre

https://www.emi.hr/index.php?jezik=hr