Andrej Rodinis – O iskrenosti i nebulozama

Nakon što je portal historiografija.ba prenio moj tekst “Crni arhivski dani”, reagirao je Izet Šabotić,[1] profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Profesor Šabotić započinje da svoj stav želi iznijeti “kao jedan od pomenutih predsjednika Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine”, premda je on u mojem tekstu spomenut kao “bivši predsjednik”, a i to samo zato što je tako predstavljen u “Mreži” Federalne televizije, emitiranoj 27.05.2019.[2], meni do sada jedinim poznatim javnim istupom struke u Bosni i Hercegovini u svezi s arhivskim gradivom o kojemu je riječ. Međutim, Šabotić se ne javlja (samo) kao “jedan od pomenutih predsjednika”, nego želi iznijeti “svoje viđenje, kao i stav Upravnog odbora Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine (kao krovne stručne arhivske asocijacije u državi)”. Štoviše, kako je njegov tekst pisan uglavnom u prvom licu množine, moglo bi se zaključiti da on više prenosi stav Upravnoga odbora. Veoma je važno naglasiti, da u svojoj najavi Šabotić ističe da pisanje medija – koje je povod i važan predmet moga teksta – ne želi “komentarisati, niti se time na bilo koji način baviti”.

Izet Šabotić, koji će sadržinu moga teksta čak dvaput nazvati nebulozama, iznosi da ih “čudi da nam gospodin Rodinis zamjera što smo otvorili navedeno pitanje, što smo tražili ono što je naše, što pripada državi Bosni i Hercegovini”!

A gdje sam ja to njima zamjerio?

Ja njima uopće nisam zamjerio što su otvorili navedeno pitanje…

Što oni zamjeraju meni?

Njih je “iznenadila informacija da je dotični od samog početka znao za ovaj ‘slučaj’ a nije reagirao”. Oni drže da sam trebao upoznati nadležne institucije, tim prije što sam “dugo vremena bio službenik i visokopozicionirani funkcioner Arhiva Bosne i Hercegovine”. Od moga su teksta oni očekivali “neka osnovna pojašnjenja” o tom slučaju, ali i da im odgovorim na pitanja ova:

1) “otkud navedena arhivska građa koja se odnosi na period rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) u hrvatskim institucijama” i

2) “Kako je, odnosno po kojoj osnovi taj isti dr. Rodinis sređivao navedenu građu u hrvatskim institucijama, iako je bio zaposlenik Arhiva Bosne i Hercegovine? (U arhivskoj praksi takvi primjeri nisu nam poznati!)”.

A kako im ja na ta pitanja “u naznačenom tekstu” nisam odgovorio, Izet Šabotić me poziva da to i učinim:

“Gospodina Rodinisa pozivam, kako se javno osmjelio i napisao pomenuti tekst, da nam javno odgovori na gore postavljena pitanja. Jer smatramo, da nam njegov iskreni odgovor može dati pravu sliku navedenog ‘slučaja’ otuđenja arhivske građe, i tako nam pomoći u vraćanju iste državi Bosni i Hercegovini, a što nam je krajnji cilj”.

Moj iskreni odgovor ne može im, na žalost, ništa pomoći. Jer ne znam otkud to gradivo u “hrvatskim institucijama” i isto uopće nisam “sređivao”.

I dalje ostaje neshvatljivo što su do sada čekali?! Sada tim više, što Šabotić ističe kako su “u čitavom ovom postupku bili… profesionalni i jako korektni prema gospodinu Rodinisu”. Zašto nisu prijavili stvar nadležnima čim su saznali, što će reći čim je izašao zbornik radova s 49. savjetovanja hrvatskih arhivista na Plitvicama – dakle, još u studenome 2016. godine? Zašto su im trebale tri godine da mi postave pitanja otkud znam ono što ne znam i kako sam radio ono što nisam radio? I to tek u reakciji na moj tekst, kao da ne bi ni bila postavljena da nije bilo teksta!

Zašto se, opet, treba zadržati na pitanju drugom?

Na samome početku svoga javljanja, prof. dr. Izet Šabotić se pomalo arogantno ogradio da pisanje medija ne želi “komentarisati, niti se time na bilo koji način baviti”, ali njegov, a možda i stav Upravnog odbora “krovne stručne arhivske asocijacije u državi” ostaje na istoj shizofrenoj liniji: da sam sređivao arhivsko gradivo u “hrvatskim institucijama” kao “zaposlenik Arhiva Bosne i Hercegovine”! Ako je nešto takvo istina, postupak koji se pokreće u najmanju je ruku disciplinski. Ali, ako nešto takvo ne odgovara istini, onda se radi o odvratnoj kleveti.

 

Andrej Rodinis

 


 

[1] “Otkud arhivska građa o ratu u Bosni i Hercegovini u hrvatskim institucijama?”; http://www.historiografija.ba/article.php?id=55

[2] http://www.federalna.ba/bhs/vijest/276639/mreza-27052019