Predavanje Hrvoja Gračanina „Avari i Slaveni u srednjem Podunavlju – pogled jednog povjesničara“
Predavanje „Avari i Slaveni u srednjem Podunavlju – pogled jednog povjesničara“ održat će u srijedu, 15. siječnja 2020. u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu Hrvoje Gračanin u sklopu ciklusa znanstveno-popularnih predavanja uz međunarodnu izložbu „Avari i Slaveni“.
Avari pripadaju u skupinu izgubljenih naroda u povijesti, poput Huna glasovitih ili, još bolje, zloglasnih po svojemu kralju Atili koji je ušao u europsko povijesno pamćenje još u ranome srednjovjekovlju. Smjestivši se u drugoj polovini 6. stoljeća u Panoniji, u srednjemu Podunavlju, Avari su – baš poput nekoć Huna pa stoga ne treba niti čuditi što su ih ranosrednjovjekovni pisani izvori poistovjećivali s njima – stvorili moćnu državinu koja je nekoliko desetljeća držala u šahu i Istočno Rimsko Carstvo (uvriježilo ga se historiografski nazivati Bizantskim Carstvom, iako se nikad nije tako zaista zvalo). Ta je izrazita avarska premoć trajala otkako su 582. godine Istočnim Rimljanima preoteli grad Sirmij (današnja Sremska Mitrovica), glavno uporište za opstanak sjeverozapadne granice Carstva, pa do neuspjele avarsko-slavenske opsade Konstantinopola (Carigrada) 626. godine. Nakon toga Avari su se povukli u svoje panonsko središte, suočeni i s unutrašnjim smutnjama koje zamalo da su bile uništile njihov sustav vlasti. Ipak, opstali su i održali su se sve do kraja 8., odnosno početka 9. stoljeća kada je njihova državina pala pod udarcima nove moćne sile koja se uzdigla na zapadu – Franaka. Nisu nestali u jednome pohodu, nego je Francima ipak trebalo više truda. Avari su čak pokušali igrati i aktivnu obranu prije nego što su morali priznati poraz. No doživjevši i poraz na bojnom polju, njihova je državina još kratko potrajala, dok nije propala u novim, ovoga puta neprevladivim, unutrašnjim smutnjama. Glavni pobjednici avarskoga sloma bili su Slaveni koje su Avari u srednjemu Podunavlju držali pod svojim nadzorom još od samih početaka. Budući da su pisani izvori o avarskoj, ali i slavenskoj, povijesti u srednjemu Podunavlju u ovome vremenu vrlo škrti, a bave se prvenstveno počecima i kraju avarske moći, svaki je istraživač nužno upućen na materijalne (arheološke) izvore u pokušaju da rasvijetli kako je funkcionirala avarska vlast i društvo. Stoga će se u predavanju prikazati i propitati što znamo i što možemo doznati o Avarima i njihovom odnosu sa Slavenima te kako su Avari zasnovali i ustrojili svoju državinu koja je više od dva vijeka, od druge polovine 6. do kraja 8. stoljeća, bila ključan čimbenik moći u srednjemu Podunavlju, a s posebnim obzirom na krajeve između Drave i Save.
Predavač:
Hrvoje Gračanin diplomirao je 1988. godine studij jednopredmetne povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2001. zaposlen je na matičnom odsjeku. Na Filozofskom fakultutu je magistrirao (2004.) i doktorirao (2008.) te napredovao do zvanja redovitog profesora (2019.). Specijalizirao se za kasnoantičku i ranosrednjovjekovnu povijest panonskoga i istočnojadranskoga prostora, a bavi se i bizantskom poviješću. Dosad je što sâm što u koautorstvu objavio sedam i uredio tri knjige te objelodanio gotovo 100 znanstvenih i stručnih radova (ne računajući enciklopedijske i leksikonske natuknice) te više od 150 popularizacijskih radova u časopisima Drvo znanja, Meridijani, Čovjek i svemir te u Večernjem listu. Aktivan je u popularizaciji povijesne znanosti i u medijima pa je tako surađivao i surađuje u radijskim i televizijskim emisijama Putnici kroz vrijeme, Povijest četvrtkom, Treća povijest, Društvena mreža, Povijesne kontroverze, Pogled u prošlost. Dobitnik je i Državne nagrade za znanost za 2011. godinu u području humanističkih znanosti, nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu za područje društvenih znanosti te nagrade Vjekoslav Klaić za popularizaciju povijesti Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu. Predsjednik je i jedan od osnivača Hrvatskog društva za bizantske studije. Bio je glavni urednik znanstvenog časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest (2010.-2019.). Voditelj je Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Izvor:
http://www.amz.hr/hr/naslovnica/
http://www.amz.hr/hr/kalendar/01-2020/15-pred-ais-hrvoje-gracanin/