Okrugli stol “Uticaji Srbije i Hrvatske na političke procese u BiH od 1970-ih do 2019. godine”

Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu održat će se 14. i 15. studenog 2019. okrugli stol “Uticaji Srbije i Hrvatske na političke procese u BiH od 1970-ih do 2019. godine”. Prethodno je u Tuzli 8. i 9. studenog održan znanstveni skup “Bosna i Hercegovina u srpskim i hrvatskim koncepcijama od početka XIX stoljeća do 2019. godine”.

 

—

Okrugli stol

Uticaji Srbije i Hrvatske na političke procese u BiH od 1970-ih do 2019. godine

Sarajevo, Fakultet političkih nauka, 14-15. novembar 2019.

 

Bosna i Hercegovina je zbog svog geografskog položaja i strukture stanovništva često bila izložena uticajima političkih ambicija svojih susjeda. U okvirima socijalističke Jugoslavije rukovodstvo Bosne i Hercegovine je vodilo politiku koja bi joj obezbijedila ravnopravan status u odnosu na ostale članice federacije. Međutim, politički procesi u Bosni i Hercegovini nikada se nisu odvijali posve izolirano od procesa u susjednim republikama, iako je bosanskohercegovačko rukovodstvo pokušavalo nametati princip da su neprihvatljive ambicije susjednih republika da se brinu o stanju u Bosni i Hercegovini. Pokušaji iz Srbije ili Hrvatske da brinu o Srbima ili Hrvatima u Bosni i Hercegovini ocjenjivano je neprihvatljivim „paternalističkim“ djelovanjem. Od početka 1970-ih godina Bosna i Hercegovina se tome snažno i jedinstveno suprotstavljala. Tokom Hrvatskog proljeća krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina rukovodstvo Bosne i Hercegovine se suprotstavilo pokušajima širenja tih ideja na prostore Bosne i Hercegovine, te je odigralo važnu ulogu u rušenju hrvatskog proljećarskog rukovodstva. U isto to vrijeme, srbijansko liberalno rukovodstvo je nastojalo voditi politiku modernizacije Srbije, a Marko Nikezić, lider srbijanskih liberalnih komunista, jasno je poručio da je ambicija da Srbija vodi računa o svim Srbima u Jugoslaviji, a posebno i o Srbima u Bosni i Hercegovini, izraz velikosrpske nacionalističke politike, te da se Srbija mora okrenitu sama sebi.

Nakon rušenja Hrvatskog proljeća i srbijanskih liberala nastupa jedno mirnije doba u odnosima među jugoslavenskim reublikama, barem kada je u pitanju javno manifestiranje razlika, ali je tokom 1980-ih konfrontacija postajala sve zaoštrenija, a ambicije da se iz Srbije i Hrvatske politički djeluje na prostoru Bosne i Hercegovine postajale su sve vidljivije. To je postalo sasvim jasno tokom 1990-ih godina u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Stvari su se i poslije 1995. nastavile razvijati u pravcu sve češćeg uzimanja prava Srbije i Hrvatske da utiču na političke procese u Bosni i Hercegovini. Proizilazi to, između ostalog, i iz različitog tumačenja uloge Srbije i Hrvatske u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Tokom 2000-ih godina uticaj Srbije i Hrvatske na političke procese u Bosni i Hercegovini je vrlo jak, a odgovor političke elite u Bosni i Hercegovini je različiti, i rezultat je podijeljenosti vladajuće elite po nacionalnim šavovima.

Ovim okruglim stolom želimo ispitati kako se tokom posljednjih pola stoljeća od početkom 1970-ih do danas, odvijao taj tempo uloge Srbije i Hrvatske na političke procese u Bosni i Hercegovini, i kako se mijanjao stav rukovodstva Bosne i Hercegovine prema tome. Ideja je da to promatramo u tri panela: Jedan, koji bi tematizirao BiH u kasnom socijalizmu i utjecaje iz Srbije i Hrvatske na BiH (od 1970-ih do 1990-ih). Drugi, od 1990-ih do 2000. godine (otprilike do kraja Miloševićeve ere u Srbiji i dolaska na vlast Zorana Đinđića, a i u Hrvatskoj je 2000 važna zbog promjena koje su se desile tamo); Treći (od 2000. do 2019. godine)

Okrugli stol će se odvijati u formi otvorenih diskusija i trajat će dva dana.

Okrugli sto je dio šireg projekta Helšinskog odbora za ljudska prava u Srbiji YU -Historija koji podržava Ambasada Savezne Republike Njemačke u Srbiji.

 

Program

Fakultet političkih nauka, Skenderija 72, Sarajevo

 

Četvrtak, 14.11.2019.

 

11:00 Panel I

Srpska i hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini od 1970-ih do 1990-ih godina

 

13:00 Panel II

Rat i ratno naslijeđe: Srbija i Hrvatska prema Bosni i Hercegovini od 1990-ih do 2000-ih godina

 

15:30 RUČAK

 

Petak, 15.11.2019.

 

10:00 Panel III

Dobrosusjedska politika? Srbija i Hrvatska prema Bosni i Hercegovini od 2000-ih do 2019. godine

 

12:00 Završna diskusija

 

Izvor:

https://www.historiografija.ba/Uticaji-Srbije-i-Hrvatske-na-politicke-procese-u-BiH.php

 

—

 

Naučna konferencija u Tuzli

 

U Tuzli se 8. i 9. novembra 2019. održava međunarodna naučna konferencija pod naslovom “Historijski pogledi 2”.

 

Bosna i Hercegovina u srpskim i hrvatskim koncepcijama od početka XIX stoljeća do 2019. godine

 

Na konferenciji sudjeluju naučnici iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, među kojima su i Senija Milišić, Izet Šabotić, Senaid Hadžić, Omer Zulić, Sead Selimović, Mirza Čehajić, Esaf Lević, Osman Sušić, Jasmin Jajčević, Adnan Velagić, Semir Hadžimusić, Ćazim Suljević, Armina Galijaš, Alen Zečević, Meldijana Arnaut Haseljić, Ermin Kuka, Hamza Memišević i Omer Hamzić.

 

Osim toga, u okviru konferencije je održana i promocija časopisa “Historijski pogledi”, kojeg objavljuje Centar za istraživanje moderne i savremene historije iz Tuzle.

 

Izvor: http://www.historiografija.ba/historijski-pogledi-2.php