François Dosse, „Istorija strukturalizma II“
Izdavač Karpos objavio je 2019. godine II. svezak srpskog izdanja knjige francuskog intelektualnog povjesničara i povjesničara ideja Françoisa Dossea „Histoire du structuralisme“ u kojoj se ukazuje između ostalog i na utjecaj strukturalizma na francuske povjesničare oko časopisa „Annales“ Georgesa Dubyja, Emmanuela Le Roy Laduriea, Jacquesa Le Goffa i druge.
—
ISTORIJA STRUKTURALIZMA II
2. Napolje sa znakom, 1967. do danas
Fransoa Dos
Prevod sa francuskog: Olja Petronić
Broj strana: 608
Godina izdanja: 2019.
Slavni period strukturalizma koji svoj vrhunac doživljava polovinom 60-ih godina 20. veka, period majstora-mislilaca, izgradio je novu viziju sveta, novi pogled na razočaranu modernost, privilegujući istovremeno nesvesni karakter društvenih fenomena i znak umesto značenja. U prvom tomu Istorije strukturalizma, Fransoa Dos prati i opisuje, počev od Levi-Strosa i Romana Jakobsona, do Mišela Fukoa, Luja Altisera, Žorža Dimezila i Rolana Barta, preko Žaka Lakana ili Žaka Deride, brojna teoretska, institucionalna i egzistencijalna pitanja koja su obeležila slavnu i naizgled homogenu epohu strukturalizma.
Drugi tom Istorije strukturalizma je posvećen drugom periodu, periodu opadanja od 1967, odnosno dekonstrukcije i razbijanja strukturalističkog jedinstva, pojave pukotina i kritika strukturalističke paradigme i metoda, što će dovesti do toga da će se gotovo svi majstori-mislioci iz prvog perioda, osim Levi-Strosa, odricati strukturalizma. Međutim, ma kako snažna bila ta distanciranja, zamajac iz prvog perioda je bio toliko snažan da se njegov uticaj osećao decenijama unapred i plodno uticao na čitavu jednu generaciju mislilaca u Francuskoj, bilo da jer reč o istoričarima (Žorž Dibi, Emanuel Le Roa Ladiri, Pol Ven, Le Gof itd.), bilo da su oni geografi, lingvisti, ekonomisti, književni teoretičari, filozofi, sociolozi… Iako se 70-ih godina na scenu vraća „subjekt“, ili „istorijski događaj“, upravo u toj deceniji strukturalizam dobija institucionalno priznanje i njegov program biva u mnogim disciplinama, delom ili posve, usvojen. O „subjektu“ ili „istoričnosti“ se ne može više misliti a da se ne uzme u obzir strukturalistička lekcija. Strukturalizam će zauvek promeniti način pristupa mnogim problemima s kojima se društvene i humanističke nauke susreću.
Pišući o toj intelektualnoj i krajnje multidisciplinarnoj epopeji, jednoj od najvažnijih evropskih intelektualnih epopeja druge polovine 20. veka, Fransoa Dos je razgovorao sa preko sto njenih direktnih ili indirektnih aktera, kako bi što življe i pouzdanije rekonstruisao njen put. Rezultat je jedan izuzetno bogat istorijski pregled, koji je relevantan i interesantan kako za istoričare, antropologe, sociologe, filozofe, tako i za lingviste i književne teotičare i sve one koji imaju interesovanje za humanističke nauke.
SADRŽAJ
Zahvalnice
Predgovor
- PRVE NAPRSLINE
- Čomskizam: nova granica?
- Derida ili ultrastrukturalizam
- Deridijanska istorizacija i njeno precrtavanje
- Benvenist: francuski izuzetak
- Kada je Kristeva rodila drugog Barta
- Novi vetar među dirkemovcima: Pjer Burdje
- Godine 1967–1968: izdavaštvo ključa
- Strukturalizam i/ili marksizam
- Medijski uspeh, vatra koja se hrani kritikama
- MAJ ’68 I STRUKTURALIZAM, ILITI NESPORAZUM
- Nanter-ludilo
- Osveta Žan-Pola Sartra
- Lakan: „Strukture su izašle na ulicu“
- Institucionalizacija: osvajanje univerziteta
- Vensen-strukturalistički
- Časopizam i dalje cveta
- Altiserovski raster se nameće
- Altiserovski raster implodira
III. STRUKTURALIZAM IZMEĐU
SCIJENTIZMA, ESTETIKE I ISTORIJE
- Opsena formalizacije
- Od burnog žaljenja za književnošću do zadovoljstva u tekstu
- Filozofija i struktura: figura Drugog
- Istorija i struktura: pomirenje
- Fuko i dekonstrukcija istorije (1)
Arheologija znanja
- Fuko i dekonstrukcija istorije (2)
Nadzirati i kažnjavati
- Fuko i dekonstrukcija istorije (2)
Nadzirati i kažnjavati
- Zlatno doba nove istorije
- OPADANjE STRUKTURALISTIČKE PARADIGME
- Izgubljene iluzije I. Efekat Gulag
- Izgubljene iluzije II. Iscrpljeni scijentizam
- Izgubljene iluzije III. povratak etike
- Od reprodukcije do regulacije
- Srednji put: habitus
- Gost koji stiže u poslednji čas:
geografija se budi za epistemologiju
- Povratak potisnutog: subjekt
- Mišel Fuko: od biomoći do estetike sopstva
- Autonomni subjekt
- Povratak istoričnosti
- Izumiranje majstora-mislilaca
- Kriza univerzalističkih modela i povlačenje disciplina
- Strukturni naturalizam
- Prilagođavanje programa
- VREME, PROSTOR, DIJALOGIKA
- Klio u izgnanstvu
- Jedna topo-logika
- Prilog dijalogici
Aneks: spisak vođenih razgovora
Indeks imena
Fransoa Dos (François Dosse, 1950–) je francuski filozof istoričar ideja. Nakon doktorata s temom o školi Anala, posvetio se istraživanju francuske intelektualne istorije. Napisao je, između ostalog, više obimnih biografija: biografiju Pola Rikera (Paul Ricœur. Les sens d’une vie, 1997), Deleza i Gatarija (Gilles Deleuze et Félix Guattari, biographie croisée, 2007), a pre dve godine se pojavila i njegova biografija Kastorijadisa (Castoriadis. Une vie). Profesor je intelektualne istorije na Institut Universitaire de Formation des Maîtres u Parizu. Istorija strukturalizma I-II je ubrzo nakon objavljivanja u Francuskoj prevedena na nemački, engleski, italijanski, španski, portugalski, ali i na kineski, japanski i korejski jezik. Prošle godine je kod Galimara objavio dvotomnu Sagu o francuskim intelektualcima, od 1944. do 1989. godine.
Izvor: https://karposbooks.rs/shop/novo/istorija-strukturalizma-ii-2/
—
ISTORIJA STRUKTURALIZMA
1. Polje znaka 1945 – 1966
Fransoa Dos
Prevod: Olja Petronić
Broj strana: 540
Godina izdanja: 2016.
„Period u kojem će procvetati strukturalistička aktivnost jeste period spektakularnog razvoja društvenih nauka, a naročito svih novih izdanaka koji pokušavaju da nađu mesto pod suncem na jednom već dobrano ispunjenom terenu. No, te nove društvene nauke su u potrazi za legitimitetom. Da bi ga dobile, one će stvoriti sebi identitet zasnovan na prekidu, i pokušati da pridobiju intelektualnu publiku koja postaje sve veća tih 50-ih i 60-ih godina, a ne bi li zaobišle tradicionalne uspostavljene pozicije. Strukturalistički prekid, koji će se ovde predočiti kao naučna revolucija, privlačeći pod svoj barjak mnogobrojna disciplinarna polja, traga za intenzivnom socijalizacijom kako bi dobio partiju. […] Nada u naučni preporod društvenih nauka je u strukturnoj lingvistici pronašla metodu, zajednički jezik kadar da nametne promenu. Lingvistika se tada pojavila kao model za čitav niz nauka kojima nedostaje formalizacija. Malo-pomalo se raširila prema antropologiji, književnoj kritici, psihoanalizi, pa čak i istoriji, a dubinski je obnovila modus filozofskog ispitivanja. […] Levi-Stros je prvi formulisao taj ujediniteljski program humanističkih nauka, odmah nakon rata. Pod direktnim uticajem Romana Jakobsona, Levi-Stros dodeljuje povlašćeno mesto lingvističkom modelu u svom antropološkom pristupu i nadahnjuje se prirodnim i egzaktnim naukama kako bi iz njih izvukao određen broj logičko-matematičkih modela ili operativnih tehnika za izgradnju svoje antropologije. Njegova ambicija je da izbriše granicu između prirodnih i humanističkih nauka zahvaljujući naučnoj strogosti.“
U „Istoriji strukturalizma I. Polje znaka 1945–1966“, Fransoa Dos prati uspon strukturalističkog pohoda do njegovog zenita u drugoj polovini 1960-ih godina. On osvetljava širi istorijski kontekst u kojem se razvijao taj fenomen, izlaže i objašnjava misaona polazišta njegovih glavnih predstavnika (počev od Ferdinanda de Sosira), mapira teorijske linije nasleđivanja i mete njegovih napada, opisuje intelektualni pejzaž posleratne Francuske odakle je „strukturalistički bljesak“ širio svoj uticaj u Evropi. Zbog neupitne važnosti strukturalizma i velikog ugleda njegovih glavnih aktera (Levi-Strosa, Lakana, Fukoa, Altisera, Kristeve, Barta, Todorova itd.), ova istorija je u isti mah i nezaobilazno poglavlje intelektualne istorije posleratne Evrope, čiji je on možda poslednji veliki duhovni pokret. Knjiga je prevedena na mnoge evropske jezike, a na srpskom jeziku se pojavljuje u prevodu Olje Petronić.
Fransoa Dos (François Dosse, 1950–) je francuski filozof i istoričar ideja. Nakon doktorata s temom o školi Anala, posvetio se istraživanju francuske intelektualne istorije. Napisao je, između ostalog, više obimnih biografija: biografiju Pola Rikera (Paul Ricœur. Les sens d’une vie, 1997), Deleza i Gatarija (Gilles Deleuze et Félix Guattari, biographie croisée, 2007), a pre dve godine se pojavila i njegova biografija Kastorijadisa (Castoriadis. Une vie). Profesor je intelektualne istorije na Institut Universitaire de Formation des Maîtres u Parizu. Istorija strukturalizma I-II je ubrzo nakon objavljivanja u Francuskoj prevedena na nemački, engleski, italijanski, španski, portugalski, ali i na kineski, japanski i korejski jezik.
Izvor: https://karposbooks.rs/shop/supplementa/istorija-strukturalizma/