Počasni doktorati Sveučilišta u Splitu povjesničarima Ludwigu Steindorffu i Estheri Gitman
U petak, 14. lipnja 2019. u 12 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu počasni doktorati Sveučilišta u Splitu bit će svečano dodijeljeni povjesničarima Ludwigu Steindorffu i Estheri Gitman.
—
Dodjela počasnog doktorata Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Ludwigu Steindorffu
Odlukom Senata Sveučilišta u Splitu, a na prijedlog Odsjeka za povijest i Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Splitu, Rektor Sveučilišta dodijelit će počasni doktorat Sveučilišta u Splitu njemačkom povjesničaru prof. dr. sc. Ludwigu Steindorffu. Svečana dodjela će se održati u petak, 14. lipnja 2019. godine u 12 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu.
Prof. dr. sc. Ludwig Steindorff rođen je u Hamburgu 1952. godine. Diplomirao je slavistiku, germanistiku i povijesne znanosti na Sveučilištu u Heidelbergu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu specijalizirao je povijest jugoistočne Europe te na Sveučilištu u Heidelbergu 1981. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Die politische Geschichte der dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert (Politička povijest dalmatinskih gradova u 12. stoljeću). Od 1981. do 1991. godine znanstveni je suradnik Odsjeka za istočnoeuropsku povijest na Sveučilištu u Münsteru (Westfälischen Wilhelms-Universität), gdje je 1991. godine i habilitirao (s temom o oblicima kršćanske brige za pokojnike u staroj Rusiji) te stekao zvanja docenta i izvanrednog profesora (1997.). Od 2000. godine redoviti je profesor i pročelnik Odsjeka za istočnoeuropsku povijest na Sveučilištu u Kielu (Christian-Albrechts-Universität). Kao gostujući profesor predavao je na sveučilištima u Zagrebu, Budimpešti, Düsseldorfu, Wuppertalu i Kölnu. Od 2009. godine istovremeno je znanstveni koordinator obrazovne ustanove Schleswig-Holsteinische Universitäts-Gesellschaft. Od 2006. godine je stalni kielski zastupnik u Udruženju filozofskih fakulteta u Njemačkoj. Od 2003. do 2009. godine Ludwig Steindorff bio je predsjednik Udruženja povjesničarki i povjesničara Istočne Europe (Verband der Osteuropahistorikerinnen und -historiker) sa sjedištem u Erlangenu.
Bavi se starijom i novijom poviješću Rusije, poviješću srednjovjekovnih gradova jugoistočne Europe, njezinim nacionalnim i vjerskim identitetima od 19. stoljeća, kao i odnosima crkve i države u socijalističkom razdoblju. Od sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća u središtu je njegovog istraživačkog interesa prostor jugoistočne i srednjoistočne Europe, s osobitim obzirom na Hrvatsku. Godine 1982. u suradnji s Radom Mihaljčićem objavio je korpus ranosrednjovjekovnih kamenih natpisa ondašnje Jugoslavije koji sadrže prozopografske podatke (Glossar zur frühmittelalterlichen Geschichte im östlichen Europa, Beiheft 2: Namentragende Steininschriften in Jugoslawien vom Ende des 7. bis zur Mitte des 13. Jahrhunderts, Franz Steiner Verlag, Wiesbaden). Taj je svezak 1986. godine u koautorstvu s Vojislavom Đurićem, Annom Tsitouridou i Athanasiosom Fourlasom nadopunjen sličnim korpusom s natpisima sa fresaka i mozaika na cijelom Balkanskom poluotoku (Glossar zur frühmittelalterlichen Geschichte im östlichen Europa. Beiheft 4: Namentragende Inschriften auf Fresken und Mosaiken auf der Balkanhalbinsel vom 7. bis zum 13. Jahrhundert, Franz Steiner Verlag, Wiesbaden) [za puni popis publikacija usp.: https://www.histsem.uni-kiel.de/de/das-institut-1/abteilungen/osteuropaeische-geschichte/team/Lehrbeauftragte-Promovierende-und-Ehemalige/prof.-dr.-ludwig-steindorff].
Uz doktorsku disertaciju koja je objavljena 1984. godine, iz njegovih medijevističkih radova o hrvatskom srednjovjekovlju valja izdvojiti rasprave o privilegijima gradu Ninu, hagiografiji (Bl. Ivan Trogirski), mongolskoj invaziji u Europu, slobodnim kraljevskim gradovima (Zagreb), tzv. saboru na Duvanjskom polju, formiranju komunalnih gradova na istočnom Jadranu (Split, Šibenik, Hvar, Korčula), okrunjenih 1984. godine monografijom Die dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert. Studien zu ihrer politischen Stellung und gesellschaftlichen Entwicklung (Dalmatinski gradovi u 12. stoljeću. Studije o njihovu političkom položaju i društvenom razvitku, Böhlau, Köln–Wien) te o gradskim statutima. Autor je, nadalje, sinteze hrvatske prošlosti Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas, napisane i objavljene izvorno na njemačkom jeziku (Kroatien. Vom Mittelalter bis zur Gegenwart, Pustet, Regensburg, 2001.), a koja je proteklih godina doživjela više dopunjenih izdanja, na više jezika: prvi je objavljen umjereno revidirani i prošireni hrvatski prijevod (Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas, Jesenski i Turk – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.); zatim je u seriji Ost- und Südosteuropa. Geschichte der Länder und Völker tiskano drugo izdanje neznatno prerađenog njemačkog izvornika (Kroatien. Vom Mittelalter bis zur Gegenwart, Pustet, Regensburg, 2007.) koje je odmah potom, donekle izmijenjeno i dopunjeno, prevedeno na talijanski jezik (Croazia. Storia nazionale e vocazione europea, pogovor Egidio Ivetić, Beit, Trieste, 2008.). U pripremi je novo, prošireno i dopunjeno, hrvatsko izdanje knjige. Ona predstavlja kvalitativni vrh onih povijesnih monografija koje na sažet i informativan način pružaju cjelovitu predodžbu o hrvatskoj povijesti inozemnom čitatelju. Skrupuloznost i studioznost autora, u sprezi s izvanrednom upućenošću u hrvatsku povijesnu materiju, a u sretnoj kombinaciji s metodološkim iskustvom brušenim godinama istraživanja i nastavnoga rada, rezultirali su dosad nesumnjivo najboljim kratkim pregledom hrvatske povijesti.
Ludwig Steindorff dobitnik je nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu za 2015. godinu koja se dodjeljuje inozemnim povjesničarima za vrhunska ostvarenja na području povijesne znanosti koja su pridonijela njezinu razvoju i ugledu Hrvatske u inozemstvu. Profesoru Steindorffu nagrada je uručena na Petom kongresu hrvatskih povjesničara u Zadru.
Prilikom 65. rođendana, kolege, suradnici i prijatelji posvetili su Ludwigu Steindorffu svečani zbornik radova: Religionsgeschichtliche Studien zum östlichen Europa. Festschrift für Ludwig Steindorff zum 65. Geburtstag, ed. M. Thomsen, Franz Steiner Verlag, Stuttgart, 2017. (Quellen und Studien zur Geschichte des östlichen Europa, Bd. 85) u kojemu su sudjelovali i hrvatski povjesničari.
Osim što je kao gostujući profesor predavao u Zagrebu, L. Steindorff još je kao student boravio na studijskom boravku u Zagrebu prikupljajući – pod nadzorom Nade Klaić, najvažnije hrvatske medievistkinje druge polovine 20. stoljeća – građu za svoju disertaciju o dalmatinskim gradovima u 12. stoljeću, naknadno pretočenu u knjigu Die dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert. Ta je knjiga bila objavljena u prestižnoj i uglednoj seriji urbane povijesti izdavača Böhlau Verlag i Instituta za komparativnu povijest gradova u Münsteru. Ona je do danas ostala najvažnijim historiografskim tekstom o povijesti hrvatskih zemalja u 12. stoljeću uopće. Steindorff je u novije vrijeme naročito aktivno surađivao sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, točnije njegovim Odsjekom za povijest: sudjelovao je izlaganjem i bio jedan od urednika zbornika: Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo. Povodom 700. obljetnice. Zbornik radova sa međunarodnoga znanstvenog skupa održanog od 24. do 25. rujna 2012. godine u Splitu (ur. Željko Radić, Marko Trogrlić, Massimo Meccarelli, Ludwig Steindorff), Književni krug – Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta – Pravni fakultet, Split, 2015.
Dodjela počasnog doktorata Sveučilišta u Splitu dr. sc. Estheri Gitman
Sveučilište u Splitu, na proslavi dana Sveučilišta, koja će biti u Hrvatskomu narodnom kazalištu u petak, 14. lipnja 2019., u 12 sati, dodijelit će dr. sc. Estheri Gitman počasni doktorat.
Tiskovna konferencija bit će u četvrtak u 16.30 sati u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu (Poljana kneza Trpimira 7, Biskupova palača) nakon susreta sa splitsko-makarskim nadbiskupom mons. dr. Marinom Barišićem, rektorom Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Draganom Ljutićem i upravom Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu.
Prijedlog, Sveučilištu u Splitu, za dodjelu počasnoga doktorata dr. sc. Estheri Gitman podnijeli su Katolički bogoslovni fakultet u Splitu kao nositelj zahtjeva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu.
Esther Gitman rođena je 1939. godine u Sarajevu. U vihoru ratnih stradanja nakratko se s obitelji preselila u Izrael, pa u Kanadu i odatle 1972. u SAD, gdje je bila uspješna gospodarstvenica. Dr. sc. Esther Gitman je povjesničarka i sociologinja te je apsolvirala krivično pravo. Široj javnosti poznata je po istraživanju hrvatsko-židovske povijesti o čemu je 1999. godine objavila disertaciju: Spašavanje Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1942.-1945., skrenuvši svjetsku pozornost na tako važnu temu. Poseban predmet njezina istraživanja je istina o radu blaženoga kardinala Alojzija Stepinca i njegovoj pomoći Židovima tijekom Drugoga svjetskog rata.
Njezin rad je prepoznat od najvišega vrha državne vlasti u Republici Hrvatskoj, Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, koja je dr. sc. Esther Gitman odlikovala Redom kneza Branimira s ogrlicom “za osobite zasluge stečene istraživanjem, dokumentiranjem i promicanjem istine o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća te produbljivanju razumijevanja između hrvatskog i židovskog naroda.” Također je od Hrvatskoga katoličkog sveučilišta primila medalju za posebne zasluge u širenju istine o blaženomu kardinalu Alojziju Stepincu.
Osim spomenute disertacije, s aspekta povijesne znanosti, napose suvremene hrvatske crkvene povijesti, svoje znanstveno-istraživačko djelovanje dr. sc. Esther Gitman pretočila je u svoje dvije knjige: Kad hrabrost prevlada: Spašavanje i preživljavanje Židova u NDH 1941.-1945., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2012. te Alojzije Stepinac: Pillar of Human Rights, Hrvatsko katoličko sveučilište/Kršćanska sadašnjost, 2019. godine. Dr. sc. Esther Gitman, kao znanstvenica, krenula je objektivno i pravedno, istinoljubivo i nepristrano u prosudbi istraživati neistraženo. O tomu je i sama izrekla duboke misli:
“Odabrala sam krenuti neistraženim područjem spašavanja Židova u NDH unutar šireg konteksta povijesti holokausta, ne samo zato što sam jedna od onih koji su preživjeli holokaust, nego zato što su me rezultati mog istraživanja uvjerili da spašavanje i preživljavanje tisuća Židova u vrlo neprijateljskom okružju i pod složenim uvjetima pokazuju nama i budućim naraštajima da se diktatori poput Hitlera, Mussolinija, Pavelića, Nedića i Tita, kao i njihove promašene filozofije, mogu pobijediti. Moj cilj nije umanjiti ulogu koju su ustaše imale u uništenju 75% hrvatskih i bosanskih Židova.
Umjesto toga želim osporiti raširenu percepciju nekih povjesničara, među njima i dvojice Izraelaca, te srbijanskog režima, da je sve hrvatsko stanovništvo tada i sada krivo za zločine koje su počinili ustaše. Stepinčevi tužitelji ne spominju da je Stepinac, za razliku od mnogih drugih, odlikovan u Prvom svjetskom ratu i da su 150.000 Hrvata bili partizani, uključujući članove Stepinčeve obitelji. Moram priznati da mi tijekom svih ovih godina istraživanja ostaju na pameti dva pitanja: Kako bih se ja bila ponašala pod ugnjetavačkim režimom? Bih li ja imala hrabrosti koju je pokazala moja majka koja je ostavila za sobom dom i obitelj i pobjegla samo s jednom misli na pameti, da spasi mene? Bih li ja imala hrabrost nadbiskupa Stepinca i tisuća spasilaca da izložim opasnosti svoj život i život svoje obitelji?
Nemam odgovore na ova pitanja, ali znam da su njihovi životi i njihova djela promijenili stvari i da trebaju biti vodilja nama i budućim naraštajima. Neka nadbiskup Stepinac bude proglašen svecem, što on već jest! Spasio je svoju Crkvu, svoj narod i mnoge od nas.”.
Zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda, što je uzdigla na svjetsku razinu, Sveučilište u Splitu dodjeljuje počasni doktorat dr. sc. Estheri Gitman.
Izvori i medijski odjeci:
https://narod.hr/kultura/sveuciliste-u-splitu-dodijelit-ce-dr-sc-estheri-gitman-pocasni-doktorat
https://www.vecernji.hr/techsci/rudanu-i-ikicu-pocasni-doktorati-sveucilista-u-splitu-1325062