Izložba o Vojnoj krajini na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
U holu Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 13. do 25. svibnja 2019. postavljena je izložba ‘Vojna krajina, Banska krajina i Zrinski u obrani od Osmanlija’. Na izložbi je radilo 16 stručnjaka za povijest ranog novog vijeka i vojnokrajišku povijest, koji su kroz konkretne primjere, najčešće ciljano odabrane s Banske krajine, prezentirali najvažnije procese vojnokrajiške povijesti, relevantne i danas. Izložba je realizirana na inicijativu Društva Terra banalis, uz sudjelovanje niza znanstvenih i kulturnih institucija iz RH. Postavljanje izložbe na FFZG dio je manifestacije Kliofest.
Oko 400 godina postojanja Vojne krajine ostavilo je dubok trag na hrvatskom povijesnom prostoru, ali i u široj regiji, od Slovenije, Austrije i Mađarske do BiH, Srbije i Rumunjske. Depopulacija i migracije izmiješali su stanovništvo u etničkom i vjerskom pogledu te urodili stvaranjem militariziranog društva u kojem je katoličko i pravoslavno stanovništvo služilo za obranu od Osmanlija i ratovanje u Europi. Način života temeljen na konceptu plaćenog vojnika/pljačkaša, a zatim i seljaka/vojnika, stoljećima je dominirao na tom golemom prostoru od Jadrana do Erdelja, koji je uključivao i velik dio današnje Hrvatske. Današnje granice velikim su dijelom rezultat vojnokrajiškog ratovanja, prve državne škole uvedene su upravo na Vojnoj krajini, a krajiški otisak vidljiv je u desecima hrvatskih gradova. Prenamjena srednjovjekovnih plemićkih dvoraca i utvrda, izgradnja novih obrambenih objekata, poput čardaka, kaštela, Wasserburga i zvjezdastih tvrđava, ali i preuređenje starih te izgradnja novih krajiških gradova, s prostorima za paradu i vježbanje te nizovima časničkih stanova i upravnih zgrada, duboko su obilježili urbano tkivo i arhitekturu ovih prostora. Crkve obiju dominantnih vjera u 18. i 19. stoljeću često su projektirali (isti) arhitekti iz Austrije. Bečki je dvor poticao pčelarstvo i voćarstvo, ali i sadnju krumpira i kukuruza – potonje uz otpor krajišnika. Jača prisutnost štokavskog dijalekta, ali i pravoslavnog stanovništva na prostoru Hrvatske, rezultat su postojanja tog specifičnog obrambenog sustava koji su uglavnom izgradili i financirali Habsburgovci i austrijski staleži, preuzevši tako i upravu Vojnom krajinom. Čak i ako se zaobiđe često neuhvatljiva sfera mentaliteta, imperijalni sukob zbog kojeg je Vojna krajina nastala, na ovim je prostorima rezultirao nepovjerenjem u (domaće i strane) institucije, s čime se hrvatsko društvo bori i danas.
Više o izložbi i Društvu Terra banalis:
https://www.facebook.com/events/882484052104911/
https://terrabanalis.wixsite.com/terrabanalis
Letak izložbe:
https://docs.wixstatic.com/ugd/2aced2_50e60623f3c6479284a40ee5609ed218.pdf