Poziv za radove – Call for Papers: YU 989-019

“Društvo sećanja” upućuje poziv za radove u tematskom zborniku namijenjenom širokom krugu stručnjaka iz različitih područja društvenih i humanističkih znanosti “YU 989-019. Post-jugoslovenski prostor od pada berlinskog zida do migrantske krize”. Rok za prijavu: 15. svibnja 2019. godine.

 

 

CALL FOR PAPERS

 

We are gypsy people, damned by fate,

always someone around who comes to make a threat.”

-Branimir Štulić, Poet of the Balkan epos.

 

“Dogs are barking at the caravans,

and the caravans are passing by.”

-Momčilo Bajagić, Balkan history chronicler.

 

Anniversaries of significant historical events are known to stir up interest for certain topics and therefore always present a good impetus for renewed scientific inquiry. Previous year, 2018, was a year of several such anniversaries: World War I ending centennial, a century from the creation of the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, 170 years from the pan-European wave of revolutions, 170 years from the first publication of the Communist Manifesto, 140 years from the Berlin congress, 75 years from the second AVNOJ conference, 70 years from the Cominform crisis, 50 years from the student protest of 1968, 10 years from the declaration of independence of Kosovo, etc. Without even completing the list, two of them stand out – the end of a global conflict and subsequent formation of the first Yugoslav state. This year, even though not so packed as the previous one, still carries a plethora of new interest for reinterpretation of several moments that have marked the end of the 20th century.

Fall of the Berlin Wall in 1989 had foreshadowed the end of socialist regimes in Eastern Europe and the beginning of the global paradigm shift. Old polarities seemed to disappear, and one could witness the emergence of new political movements and identities. Fall of the Berlin Wall was met with hope for a birth of a new world. The one that will leave the Cold War divisions and the threat of a nuclear destruction behind, and rebuild itself as a unified, peaceful, and democratic place. For some, it was the end of history and the last hour of ideological tensions of the 20th century. But soon those hopes were irrevocably shattered. First cracks maybe unexpectedly appeared in Yugoslavia.

Did the fall of the Berlin wall bring the destruction of Yugoslavia? Or was it, maybe, a certain speech at Gazimestan, made a few months before? Which directions did the successive states and their societies, take? What were the consequences of the things that happened to Yugoslavian people during the ’90s? How do we see them and how do we feel about them now? How do we remember them?

These questions and their potential answers were the have motivated us to publish insights of interested scholars in the book named “YU 989-019. Post-Yugoslav Space from the Fall of Berlin Wall until the Migrant Crisis”. In the year of the centennial of the Paris peace conference, 80 years from the Cvetković-Maček agreement, and 20 years from the NATO bombing and the end of the war of Kosovo, it is supposed to offer wider perspective of events, conflicts, processes and traumas that have marked last years of Yugoslavia and first three decades of its successor states. Thirty years from the fall of a wall which in terms destroyed the “iron curtain” and started the process of erasing borders between the European nations, we now have barbed wire on most of our borders. Barbed wire which is proving to be a great challenge for our politics, our identities, and our humanity. Therefore, we believe that the time has come to try to take a fresh look from all possible angles, and to try to observe importance of mentioned events in present world of “post-truth”, “fake news”, new growing tensions and divisions, terrorism, populism and new radical and progressive movements that are emerging in this part of Europe.

This is precisely why “The Remembrance Society” is calling for papers in an edited volume intended for a wide circle of academics from different areas of humanities and social science. The main intention of this edited book is to be a study on subjects listed below, and to include the widest possible array of methodological approaches from a variety of social sciences and humanities including history, sociology, philosophy, psychology, art history, heritage studies, linguistics, anthropology, ethnology, pedagogy, etc. Possible themes for consideration are:

  1. The economic, political, social, psychological and cultural transition.
  2. Wars of Yugoslavia.
  3. Heritage.
  4. Region and the world: past, present, and perspectives.
  5. Education, Culture, Art.
  6. Identities: collective and individual.
  7. Migrations.

This edited book is intended to be published as an e-book in order to be easily accessible to wider audience and in order to emphasize the positive influence of new technologies on the environment. It will be published by The Remembrance Society and catalogized with the National Library of Serbia. In order to ensure high standard of academic quality, we have secured the reviewing processes of a board of eminent scholars from the region.

We will be expecting previously unpublished papers in the languages of the so-called BCMS group of languages, (Bosnian, Croatian, Montenegrin, and Serbian) and in English language. We are calling all interested authors to send the abstract of their paper, including title, minimum of five key words, no longer than 500 words. Abstract must include topic clarification, basic assumptions or motivation, the approach, and the sources) and is to be sent no later than May 15th, 2019. The editorial board will make the decisions no later than May 30th, and the final versions of the papers are expected no later than October 30th, 2019. Technical specifications of the papers will be sent to authors as soon as they are notified about the acceptance of the paper. Abstracts, and any questions are to be mailed to drustvosecanja@gmail.com.

 

POZIV ZA RADOVE [HRV]

“Mi smo ljudi Cigani, sudbinom prokleti,

uvijek neko oko nas dođe pa nam prijeti.”

-Branimir Štulić, epski narodni pesnik.

 

“Psi laju na karavane, a karavani prolaze.”

-Momčilo Bajagić, hroničar prošlosti Balkana.

 

Godišnjice značajnih povijesnih događaja su se pokazale kao dobar povod za izdavanje naučnih publikacija jer nužno sa sobom povlače ponovno rođeno zanimanje za određenu temu. Prethodna, 2018. godina, bila je godina velikih godišnjica: sto godina od kraja Prvog svjetskog rata, vsto godina od stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 170 godina od pan-europskog vala revolucija, 170 godina od izlaska “Manifesta Komunističke partije” iz tiska, 140 godina od Berlinskog kongresa, 75 godina od drugog zasjedanja AVNOJ-a, 70 godina krize Informbiro-a, 50 godina od studentskih protesta, 10 godina od neovisnosti Kosova. Bez stavljanja točke na ovu listu, dva su se izdvojila po važnosti – završetak jednog globalnog sukoba koji je nama zauzvrat označio početak jednog lokalnog projekta kasnije zvanog Jugoslavija. Godina pred nama, iako ne tako znamenita po godišnjicama kao prethodna, ipak nosi u sebi klicu novog interesa za značajne povijesne trenutke.

Pad Berlinskog zida 1989. godine označio je početak pada komunizma u Istočnoj Europi i početak promjena paradigmi čitavog sveta. U stanju naglog nestanka ekstremne polarizacije, dolazi do vala redefiniranja identiteta. Političke, ali i socio-ekonomske i kulturne posljedice za čitav svijet su teško sagledive. Taj momenat je dočekan sa nadom u rođenje nekog novog. Onog koji će iza sebe staviti blokovsku podjelu i prijetnje uništenja planeta nuklearnim oružjem, i onog baziranog na slici budućnosti ujedinjene u miru i demokraciji. Za neke, to je bio kraj povijesti i ideoloških previranja 20. stoljeća. No, sa sigurnošću možemo reći da to nije slučaj.

Ali kako se to odrazilo na zemlju čije nekadašnje okvire danas nazivamo imenom regije? Da li je pad zida u Berlinu srušio Jugoslaviju? Ili ju je možda srušio jedan govor na Gazimestanu istegodine? I bez obzira na to, u kom pravcu su krenuli ovdašnji narodi, njihova društva, politike, kulture i identiteti? Zašto nam se dogodilo to što nam se dogodilo i koje su posljedice toga? Kako mi to danas sagledavamo i, ono rijetko postavljeno pitanje, kako se mi zbog toga danas osjećamo? Kako se toga sjećamo i kako se toga sjećaju drugi?

Upravo ova pitanja i potencijalni odgovori na njih su motivacija iza pokretanja inicijative za publikaciju naziva “YU 989-019. (Post)jugoslavenski prostor od pada Berlinskog zida do migrantske krize”, koja će u godini obilježavanja jedne od mnogih godišnjica, od 100 godina Pariske mirovne konferencije, preko 80 godina od sporazuma Cvetković-Maček, do 20 godina od bombardiranja SR Jugoslavije, pokušati da nas odvede u prostor između tih događaja i donese nam širu perspektivu uzroka, procesa, posledica, traume i progresa. Za narode Jugoslavije, ovaj povijesni trenutak predstavljao je rađanje pakla. Sveta novih etničkih, religijskih i klasnih podela gde su “povijest mržnje” isplivale na površinu, a nove granice, politički i društveni obrasci crtani krvlju. Posle najkrvavijeg sukoba na tlu Europe posle Drugog svetskog rata, ove nove tvorevine, od nekih smatrane “u zapećku Evrope”, našle su se u vihoru tranzicije svih aspekata svijesti i postojanja. Trideset godina kasnije, došlo je vrijeme da pokušamo trezveno, i iz svih perspektiva, sagledati vlastitu prošlost i njezin značaj na oblikovanje današnjeg sveta “post-istine”, “lažnih vijesti”, rastućih tenzija, podjela i jazova, ekstremizma i populizma, ali i novog vala društvenog progresivizma. Trideset godina od pada zida koji je srušio gvozdenu zavjesu i započeo proces ukidanja granica među europskim narodima, na većini naših granica danas je čelična žica. Žica koja se pokazuje kao veliki izazov za naše politike, ali i za naše identitete i našu humanost.

Iz tog razloga, “Društvo sećanja” šalje poziv za radove u tematskom zborniku namjenjenom širokom krugu akademaca iz različitih oblasti društvenih i humanističkih nauka. Smatramo da novi talas interesa za određenu historijsku temu za sobom povlači i nove perspektive. Odavno je već jasno da historija ne može ići sama na tom putu. Ovaj zbornik je zamišljen kao skup studija o dolje navedenim temama i sa najširim mogućim rasponom metodoloških pristupa i pretpostavki istorije, sociologije, filozofije, psihlogije, povijesti umjetnosti, heritologije, lingvstike, antropologije, etnologije, pedagogije, itd. Tematske cjeline koje su dobrodošle su:

  1. Ekonomska, politička, društvena, psihološka i kulturna tranzicija.
  2. Ratovi u Jugoslaviji.
  3. Nasljeđa i identiteti: kolektivno i individualno.
  4. Regija i svijet: prošlost, sadašnjost i perspektive.
  5. Obrazovanje, kultura, umjetnost
  6. Politike sjećanja
  7. Migracije.

Zbornik je namjenjem izdavanju u elektronskoj formi, radi lakše dostupnosti najširem auditorijumu, radi ušteda pri njegovoj izradi i, možda najvažnije, radi širenja svijesti o pozitivnim utjecajima modernih tehnologija na životnu sredinu. Publikacija će biti izdata u Srbiji, pod okriljem udruženja građana “Društvo sećanja” i zavedena u katalogizaciju Narodne biblioteke Srbije. Radi maksimalne kategorizacije zbornika kao naučne publikacije, osigurana je kvalitativna provjera i recenzija eminentnih stručnjaka iz regiona.

Prethodno neobjavljeni radovi za zbornik će se prihvatati na svim jezicima takozvane BCMS grupacije južnoslovenskih jezika, dakle bosanskom, hrvatskom, crnogorskom i srpskom, a takođe i na engleskom. Svi zainteresirani autori pozivaju se da dostave sažetke radova sa naslovom, ključnim rečima i tijelom teksta ne dužim od 500 riječi (treba sadržavati pojašnjene teme, osnovne pretpostavke ili motivaciju, metodološki pristup i izvore), ne kasnije od 15. svibnja 2019. godine. Urednički odbor će u najkraćem roku, ne kasnije od 30. svibnja 2019. doneti odluku o prihvatanju radova, čije konačne verzije se očekuju ne kasnije od 30. listopada 2019. Tehničke specifikacije samih radova će autorima biti poslate uz odluku o prihvatanju rada. Apstrakte radova, kao i sva pitanja vezano za čitav proces ili publikaciju uputiti na e-mail adresu udruge drustvosecanja@gmail.com.

 

POZIV ZA RADOVE [SRB]

 

“Mi smo ljudi Cigani, sudbinom prokleti,

uvijek neko oko nas dođe pa nam prijeti.”

-Branimir Štulić, epski narodni pesnik.

 

“Psi laju na karavane, a karavani prolaze.”

-Momčilo Bajagić, hroničar prošlosti Balkana.

 

Godišnjice značajnih istorijskih događaja su se pokazale kao dobar povod za izdavanje naučnih publikacija jer nužno sa sobom povlače ponovo rođeno interesovanje za određenu temu. Prethodna, 2018. godina, bila je godina velikih godišnjica: vek od kraja Prvog svetskog rata, vek od stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 170 godina od pan-evropskog talasa revolucija, 170 godina od izlaska “Manifesta Komunističke partije” iz štampe, 140 godina od Berlinskog kongresa, 75 godina od drugog zasedanja AVNOJ-a, 70 godina krize Informbiro-a, 50 godina od studentskih protesta, 10 godina od nezavisnosti Kosova. I bez stavljanja tačke na ovu listu, dva su se izdvojila po važnosti – završetak jednog globalnog sukoba koji je nama zauzvrat označio početak jednog lokalnog projekta kasnije zvanog Jugoslavija. Godina pred nama, iako ne tako znamenita po godišnjicama kao prethodna, ipak nosi u sebi klicu novog interesovanja za značajne istorijske momente.

Pad Berlinskog zida 1989. godine označio je početak pada komunizma u Istočnoj Evropi i početak promena paradigmi čitavog sveta. U stanju naglog nestanka ekstremne polarizovanosti, dolazi do talasa ponovnog traženja ili redefinisanja identiteta. Političke, ali i socio-ekonomske i kulturne posledice za čitav svet su teško sagledive. Taj momenat je dočekan sa nadom u rođenje nekog novog. Onog koji će iza sebe staviti blokovsku podelu i pretnje uništenja planete nuklearnim naoružanjem, i onog baziranog na slici ujedinjene budućnosti u miru i demokratiji. Za neke, to je bio kraj istorije i ideoloških trvenja 20. veka. No, jeste li zaista? Sa sigurnošću možemo da kažemo da to nije slučaj.

Ali kako se to odrazilo na zemlju čije nekadašnje okvire danas nazivamo imenom regiona? Da li je pad zida u Berlinu srušio Jugoslaviju? Ili ju je možda srušio jedan govor na Gazimestanu iste te godine? I bez obzira na to, u kom pravcu su krenuli ovdašnji narodi, njihova društva, politike, kulture i identiteti? Zašto nam se desilo to što nam se desilo i koje su posledice toga? Kako mi to danas sagledavamo i, ono retko postavljeno pitanje, kako se mi zbog toga danas osećamo? Kako se toga sećamo i kako se toga sećaju drugi?

Upravo ova pitanja i potencijalni odgovori na njih su motivacija iza pokretanja inicijative za publikaciju naziva “YU 989-019. Post-jugoslovenski prostor od pada berlinskog zida do migrantske krize”, koja će u godini obeležavanja jedne od mnogih godišnjica, od 100 godina Pariske mirovne konferencije, preko 80 godina od sporazuma Cvetković-Maček, do 20 godina od bombardovanja SR Jugoslavije, pokušati da nas odvede u prostor između tih događaja i donese nam širu perspektivu i uzroka, procesa, posledica, traume i progresa. Za narode Jugoslavije, ovaj istorijski momenat predstavljao je rađanje pakla. Sveta novih etničkih, religijskih i klasnih podela gde su “istorijske mržnje” isplivale na površinu, a nove granice, politički i društveni obrasci crtani krvlju. Posle najkrvavijeg sukoba na tlu Evrope posle Drugog svetskog rata, ove nove tvorevine, od nekih smatrane “u zapećku Evrope”, našle su se u vihoru tranzicije svih aspekata svesti i postojanja. Trideset godina kasnije, došlo je vreme da pokušamo trezveno, i iz svih uglova, da sagledamo sopstvenu prošlost i njen značaj na oblikovanje današnjeg sveta “post-istine”, “lažnih vesti”, narastajućih tenzija, podela, ekstremizma i populizma, ali i novog talasa društvenog progresivizma. Trideset godina od pada zida koji je srušio gvozdenu zavesu i započeo proces ukidanja granica među evropskim narodima, na većini naših granica danas je čelična žica. Žica koja se pokazuje kao veliki izazov za naše politike, ali i za naše identitete i našu humanost.

Iz tog razloga, “Društvo sećanja” organizuje poziv za radove u tematskom zborniku namenjem širokom krugu akademaca iz različitih oblasti društvenih i humanističkih nauka. Smatramo da novi talas interesovanja za određenu istorijsku temu mora za sobom da povuče i nove perspektive. Odavno je već jasno da istorija ne može ići sama na tom putu. Ovaj zbornik je zamišljen kao skup studija o temama navedenim u okvirima niže i sa najširim mogućim dijapazonom metodoloških pristupa i pretpostavki istorije, sociologije, filozofije, psihlogije, istorije umetnosti, heritologije, lingvstike, antropologije, etnologije, pedagogije, itd. Tematske celine koje su dobrodošle su:

  1. Ekonomska, politička, društvena, psihološka i kulturna tranzicija.
  2. Ratovi u Jugoslaviji.
  3. Nasleđa.
  4. Region i svet: prošlost, sadašnjost i perspektive.
  5. Obrazovanje, kultura, umetnost.
  6. Identiteti: kolektivno i individualno.
  7. Migracije.

Zbornik je namenjem za izdavanje u elektronskoj formi, radi lakše dostupnosti najširem auditorijumu, radi ušteda pri njegovoj izradi i, možda najvažnije, radi širenja svesti o pozitivnim uticajima modernih tehnologija na životnu sredinu. Publikacija će biti izdata u Srbiji, pod okriljem udruženja građana “Društvo sećanja” i zavedena u katalogizaciju Narodne biblioteke Srbije. Radi maksimalne kategorizacije zbornika kao naučne publikacije, obezbeđena je kvalitativna provera i recenzija eminentnih stručnjaka iz regiona.

Prethodno neobjavljeni radovi za zbornik će se prihvatati na svim jezicima takozvane BCMS grupacije južnoslovenskih jezika, dakle bosanskom, hrvatskom, crnogorskom i srpskom, a takođe i na engleskom. Svi zainteresovani autori pozivaju se da dostave apstrakte radova sa naslovom, ključnim rečima i telom teksta ne dužim od 500 reči (treba da sadrži pojašnjene teme, osnovne pretpostavke ili motivaciju, metodološki pristup i izvore), ne kasnije od 15. maja 2019. godine. Urednički odbor će u najkraćem roku, ne kasnije od 30. maja 2019. doneti odluku o prihvatanju radova, čije konačne verzije se očekuju ne kasnije od 30. oktobra 2019. Tehničke specifikacije samih radova će autorima biti poslate uz odluku o prihvatanju rada. Apstrakte radova, kao i sva pitanja vezano za čitav proces ili publikaciju uputiti na mejl udruženja drustvosecanja@gmail.com.

 

Editorial Board / Uređivački odbor:

Filip Mitričević, Chicago / Čikago

Vinko Drača, Zagreb

Andrija Popović, Zrenjanin

 

 

Izvor: https://www.drustvosecanja.com/clanci-articles/poziv-za-radove-call-for-papers

 

 

Odgovori