Predstavljanje zbornika radova “Šibenik od prvog spomena”

U srijedu 20. ožujka 2019. u 11 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, održat će se predstavljanje zbornika radova “Šibenik od prvog spomena”.

 

U predstavljanju zbornika sudjeluju:

dr. sc. Ivica Poljičak, član uredništva, državni tajnik u Ministarstvu culture

dr. sc. Iva Kurelac, glavna urednica

dr. sc. Damir Karbić, upravitelj Odsjeka za povijesne znanosti HAZU

akademik Igor Fisković, recenzent

dr. sc. Irena Benyovsky Latin, recenzentica

 

Šibenik od prvog spomena: Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa 950 godina od prvog spomena Šibenika, ur. Iva Kurelac, Muzej grada Šibenika – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Šibenik – Zagreb, 2018., 606 str.

 

Zbornikom radova Šibenik od prvog spomena obilježena je 950. obljetnica prvog pisanog spomena grada Šibenika u darovnici hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., sastavljenoj 25. prosinca 1066. u Šibeniku. Knjiga je izišla iz tiska 2018. godine, a riječ je o serijskoj publikaciji, 2. svesku Posebnih izdanja Muzeja grada Šibenika. Zbornik je rezultat međunarodnog znanstvenog skupa 950 godina od prvog spomena Šibenika održanog 26.-28. rujna 2016. u šibenskoj Gradskoj vijećnici pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović (organizatori skupa bili su: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, njezin Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Grad Šibenik i Muzej grada Šibenika).

Glavna urednica zbornika Šibenik od prvog spomena je dr. sc. Iva Kurelac, znanstvena suradnica u Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu. Osim nje, članovi uredništva zbornika su dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture RH i Gojko Lambaša, prof., umirovljeni ravnatelj Muzeja grada Šibenika. Pomoćnica uredništva je kustosica Muzeja grada Šibenika, mag. hist. art. Anita Travčić. Knjiga je tiskana u suradnji Muzeja grada Šibenika i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Recenzenti zbornika, renomirani domaći stručnjaci za urbanu povijest, povijest umjetnosti i arheologiju, akademik Igor Fisković i dr. sc. Irena Benyovsky Latin, ovu su publikaciju ocijenili kao izvoran i izniman doprinos hrvatskoj nacionalnoj historiografiji.

Riječ je o knjizi koja je po izvornosti znanstvenih spoznaja podjednako važna za lokalnu šibensku zajednicu, ali i za cjelokupnu hrvatsku historiografiju. Zbornik Šibenik od prvog spomena, kao relevantno referentno mjesto za hrvatsku povjesničarsku struku, potvrđuje i intenziviranje interesa inozemnih znanstvenika za šibensku i hrvatsku povijest.

Knjiga obuhvaća ukupno 28 izvornih znanstvenih priloga 32 autora iz Hrvatske i inozemstva, a podijeljena je u šest tematskih cjelina: 1. Antička i ranokršćanska povijest; 2. Srednji vijek; 3. Renesansa i rani novi vijek; 4. Suvremena ratna i politička povijest; 5. Umjetnička baština i njezina zaštita; 6. Prirodna i narodna baština, kulturni i znanstveni doprinosi.

Znanstvene studije okupljene u zborniku zasnivaju se na izvornim znanstvenim spoznajama dobivenim analizom neobjavljenog arhivskog gradiva i recentnim terenskim istraživanjima. Zbornik Šibenik od prvog spomena donosi dosad nepoznate spoznaje o antičkim nalazima s lokaliteta Rider i Koprno, potom o najstarijim kršćanskim tragovima na prostoru Šibenika, o šibenskoj Velikoj Bibliji iz samostana sv. Frane te o važnosti tog rukopisnog rariteta iz doba kralja Petra Krešimira IV. za srednjovjekovnu hrvatsku državu, o Šibeniku u kartularu Libellus Policorion, o samostanu Sv. Spasa u Šibeniku u 15. stoljeću, o šibenskom hodočasniku koji je 15. stoljeću došao do Sinaja te o materijalnoj kulturi u kasnosrednjovjekovnom Šibeniku kao te o šibenskim srednjovjekovnim karitativnim i zdravstvenim institucijama. Zastupljene su i demografske teme, otkriće najstarijeg popisa stanovništva Šibenika s kraja 16. stoljeća te detaljan pregled djelatnosti šibenskih trgovaca, pomoraca, obrtnika i liječnika u ranom novom vijeku. U svjetlu arhivskih istraživanja razmatraju se i zbivanja iz Drugog svjetskog rata te sudbine šibenskih intelektualaca u godinama nakon njega. Na temelju autentičnih dokumenata, od kojih neki nose i oznaku vojne tajne, iznesene su nepoznate povijesne činjenice o napadima JNA na Šibenik 1991. i uspješnoj obrani grada. Predstavljeni su i novi znanstveni pogledi na pitanje rekonstrukcije/restauracije katedrale sv. Jakova u 19. stoljeću, donose se nove atribucije opusu Dujma Marinova Vučkovića, Nikole Ivanova Firentinca, majstora Fortezze Šibenčanina i Angela Mancinija. Razmatra se povijesna dinamika kulturnih krajolika šibenskog područja, njegovi govori, filologija i književnost te nepoznati prikazi Šibenika u nekim engleskim putopisima iz 19. stoljeća.

Publikacija je tvrdo ukoričena na 606 stranica velikog formata, a odlikuje se vrlo bogatom grafičkom opremom, sa zlatotiskom na prednjoj strani te peterobojnim tiskom knjižnog bloka i stotinjak kvalitetnih slikovnih priloga u boji.

Obilježavanje 950 godina od prvog spomena grada Šibenika bilo je od iznimne važnosti za očuvanje zavičajnog i nacionalnog identiteta Šibenika kao grada posebnosti po kojima on ima svoje mjesto na karti Hrvatske, ali i nacionalno, kao jedan od najstarijih izvornih hrvatskih gradova na istočnoj obali Jadrana. I ovaj zbornik doprinosi očuvanju tih vrijednosti te će biti nezaobilazan izvor znanstvenih spoznaja novim naraštajima znanstvenika, ali i svim zaljubljenicima u hrvatsku baštinu, povijest i kulturu, koji će obilježavati puno tisućljeće Šibenika 2066. godine.

 

Za više informacija: dr. sc. Iva Kurelac, ikurelac@hazu.hr, 4895-191

 

 

Marijan Lipovac

Ured za odnose s javnošću i medije HAZU

 

 

Izvor: http://info.hazu.hr/

 

 

Odgovori