Predavanje Domagoja Račića „Kritika ʹortačkog kapitalizmaʹ“ o hrvatskom kapitalizmu 1990-ih

U utorak, 15. siječnja 2019. u 13 sati u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu Domagoj Račić održat će predavanje u kojem će se „razmotriti hrvatska inačica kapitalizma kroz analizu promjena u načinu djelovanja poduzeća tijekom 1990-ih“.

 

 

Tribina IEF-a: Kritika ortačkog kapitalizma

 

U utorak, 15. siječnja u 13.00 sati u sklopu ciklusa Tribina IEF-a u knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku (Šubićeva 42, V. kat) održat će se izlaganje pod naslovom:

 

Kritika ortačkog kapitalizma

 

Razvojni problemi u Hrvatskoj i srodnim postsocijalističkim zemljama često se objašnjavaju postojanjem “ortačkog” (“crony”) kapitalizma. Ta razmišljanja tvrde da se, umjesto “pravog” kapitalizma, u kojemu funkcioniraju institucije, kao i tržišta proizvoda, rada i kapitala, razvio njegov mutirani oblik, u kojem pojedini ekonomski akteri uživaju povlastice na temelju političkih i osobnih veza.

Iako sadrže djelomičnu istinu, takve teorije promašuju bit. Na pojavnoj razini elementi ortačkog kapitalizma su pravilo, a ne iznimka. Veze političke i poslovne elite postoje u svim oblicima tržišne ekonomije, no u različitim oblicima i stupnjevima. Na razini učinaka, uz ortački kapitalizam nisu vezani samo negativni primjeri. Razvojna država u slučaju “azijskih tigrova” (i mnogih drugih funkcionalnih ekonomija) neodvojiva je od ortačkog kapitalizma. U Hrvatskoj, ortački kapitalizam nije donio samo Agrokor, problematičnu privatizaciju i privilegiran položaj poduzeća povezanih s nacionalnom ili lokalnom vlasti. Mnogi primjeri uspjeha (npr. dio tvrtki koje su privatizirali bivši socijalistički direktori i radnici) također su povezani s “ortačkim” modelom.

Teorije ortačkog kapitalizma ne identificiraju dovoljno jasno “ortake” i prirodu njihovih veza, niti objašnjavaju kako se “ortakluk” političke i ekonomske elite stvara, razvija i, eventualno, raskida. Malo govore o institucijama, učinkovitosti i legitimitetu ortačkog kapitalizma. Stoga ih se ponajprije treba smatrati normativnim iskazima poželjnih stanja, promatranima iz vizure ekonomskog i/ili političkog liberalizma. Ukoliko želimo istraživati složenije odnose političke ekonomije, korisnije je primijeniti drugačije pristupe (npr. inačice kapitalizma).

U izlaganju će se razmotriti hrvatska inačica kapitalizma kroz analizu promjena u načinu djelovanja poduzeća tijekom 1990-ih. Dio bivših socijalističkih poduzeća dezintegrirao se u modelu “prazne ljušture”, uz smanjenje ekonomske aktivnosti i broja zaposlenih, gubitak imovine, a nerijetko i propadanje. Ostala bitnija poduzeća uglavnom su postala rentijerske korporacije. U njima se dogodilo defanzivno restrukturiranje, korištenje postojećih resursa uz minimum rizika i konkurencije te uz ograničena ulaganja u razvoj. Politička elita podržala je te procese putem upravljanja privatizacijom, (ne)izgradnjom institucija, kontrolom nad financijskim sektorom i javnim poduzećima te klijentelizmom.

 

DOMAGOJ RAČIĆ je istraživač i konzultant. Magistrirao je na Sveučilištu u Cambridgeu i priprema doktorat iz sociologije. Glavni istraživački interesi su mu inovacije i inovacijska politika, regionalni razvoj i politička ekonomija. Vodi konzultantsku tvrtku Mreža znanja, koja razvija i provodi projekte istraživanja, razvoja i inovacija, regionalnog razvoja i dr. Od 2010. vodi seminare u okviru kolegija Menadžment u socijalnom sektoru na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao stručnjak za inovacijsku politiku, visoko obrazovanje i poduzetništvo za Europsku komisiju, OECD, Svjetsku banku i druge međunarodne organizacije.

 

Izvor:

 

https://www.ief.hr/

 

https://www.ief.hr/wp-content/uploads/2019/01/tribina_racic.pdf

 

https://www.facebook.com/events/2240579682867481/

 

Iz medija:

 

http://hr.n1info.com/Vijesti/a362747/Racic-Hrvatska-izabrala-lose-aspekte-ortackog-kapitalizma-a-dobre-zaboravila.html

 

 

 

Odgovori