Predavanje Ive Glavaša “Dvojni bedemi i kule u kanalu – jedinstvene šibenske vojne građevine”
U petak, 5. listopada 2018. godine u 20 sati u Muzeju grada Šibenika Ivo Glavaš održat će predavanje “Dvojni bedemi i kule u kanalu – jedinstvene šibenske vojne građevine”.
—
NASLOV PREDAVANJA: Dvojni bedemi i kule u kanalu – jedinstvene šibenske vojne građevine
VRIJEME PREDAVANJA: Petak, 5. listopada 2018. u 20 sati, Muzej grada Šibenika
PREDAVAČ: dr. sc. Ivo Glavaš
Dvojni bedemi i kule na početku šibenskog kanala sv. Ante po mnogočemu su jedinstvene pojave u vojnom graditeljstvu kasnog srednjeg vijeka na Mediteranu. Pokazat ćemo koji je pravi vojnički smisao dvojnih bedema, za koje treba koristiti ispravan talijanski izraz strada del soccorso koji označava njihovu stvarnu funkciju – prolaz kojim je posada kaštela sv. Mihovila, u slučaju opsade, mogla s morske strane dobiti pomoć. Šibenska strada del soccorso najstariji je poznati primjer takve vojne instalacije na području Mediterana pod vlašću Venecije. Nakon šibenske, Venecija gradi drugu stradu del soccorso na kaštelu u talijanskom gradu Bresciji, koja je bila važna utvrđena točka na istoku mletačkog posjeda. Ni u jednom drugom mjestu pod vlašću Venecije, nije poznat takav tip strade del soccorso. Ostaje otvoreno znanstveno pitanje je li šibenska strada del soccorso u ovom obliku graditeljski završena ili je nedovršena jer je njena funkcija u kasnijim stoljećima postala manje bitna, s obzirom da se mletačka vlast u dalmatinskim gradovima učvrstila među domaćim stanovništvom.
Dvije kule koje su štitile ulaz u šibenski kanal sv. Ante udaljene su gotovo jedan kilometar od gradskih bedema. To je najveća poznata udaljenost nekog fortifikacijskog sklopa od matičnog grada. Između kula, na udaljenosti od 140 metara, bio je rastegnut lanac koji je štitio ulaz u šibensku luku. Tako dugačak lanac mogao je biti postavljen jedino na način da pluta na drvenim trupcima za što postoji mnogo povijesnih primjera po Mediteranu. Prema povijesnim arhivskim podacima, kule predstavljaju osnovnu obrambenu polugu Šibenika jer Venecija tamo smješta vojnu posadu sastavljenu od plaćenika. Plaćenici su u Šibeniku raspoređeni još samo na kaštelu sv. Mihovila i Velikim kopnenim vratima. U povijesnim izvorima razlikuju se Velika i Mala kula. Danas je, s obzirom na skromne arheološke ostatke, teško razlikovati kule, ali je vrlo vjerojatno da se nekadašnja Velika kula nalazila na rtu Burnji turan na početku kanala sv. Ante. Nažalost, u znanosti do sada nije prepoznato pravo značenje kula na ulazu u šibenski kanal sv. Ante za koje nema dvojbe da su sastavni dio gradskog fortifikacijskog sustava. To ostaju sve do izgradnje tvrđave sv. Nikole 1543. godine, odnosno rušenja obje kule zbog sigurnosnih razloga početkom Ciparskog rata 1570. godine.
Dvojni bedem i kule na ulazu u šibenski kanal sv. Ante imaju univerzalnu kulturno-povijesnu vrijednost, upravo onu koja je potrebna za upis na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Izvor:
https://hr-hr.facebook.com/muzejsibenik/