Kako nas vide drugi: Primo Levi o obilježenosti povijesti koja se predaje u školama podjelom prijatelj-neprijatelj

“Popularna povijest, pa i povijest koja se tradicionalno predaje u školama, nosi na sebi biljeg te manihejske težnje koja zazire od nijansi i složenosti: rijeka zbivanja uglavnom se svodi na sukobe, a sukobi na dvoboje, mi i oni, Atenjani i Spartanci, Rimljani i Kartažani.”   —   “Skloni smo pojednostavljivati i povijest; ali shema unutar koje se smještaju činjenice nije uvijek jednoznačno prepoznatljiva, te se stoga može dogoditi da različiti povjesničari povijest tumače na različite, međusobno nepomirljive načine. Read more

Historiografska misao dana: “All historians should remember that they are citizens as well as scholars and that they possess some responsibility to the larger civic community”

“Svi povjesničari trebaju zapamtiti da su građani, a ne samo znanstvenici i da posjeduju određenu odgovornost prema široj društvenoj zajednici.”   —   All historians should remember that they are citizens as well as scholars and that they possess some responsibility to the larger civic community. Read more

Historiografska misao dana: Lukijan u antičkom spisu “Kako treba pisati povijest” o slobodi govora kao jednom od ključnih ciljeva povjesničara

“Ovakav, dakle, po meni mora biti povjesničar: neustrašiv, nepotkupljiv, slobodan, prijatelj slobodna govora i istine, čovjek koji će – kako veli komički pjesnik – reći “popu pop, a bobu bob”, koji se ne vodi ni mržnjom ni ljubavlju, koji nikoga ne štedi, ni od čega ne zazire, ni pred kim ne strepi, pravedan sudac, dobronamjeran prema svima toliko da nije dobronamjeran ni prema kome, stranac u knjigama, čovjek bez grada, samostalan, ničiji podanik, neopterećen tuđim mišljenjem – jednom riječju: pripovjedač zbivanja.”   (…)   “Kao što smo ustanovili da su slobodan govor i istina ciljevi povjesničareve prosudbe (…)”     Lukijan, Kako treba pisati povijest, preveo Josip Parat, Zagreb 2017, str. Read more

Kako nas vide drugi: njemački novinar Norbert Mappes-Niediek o tome kako u Hrvatskoj nedostaje zgroženosti nad onime što se događalo u NDH

„Hrvatska se prema vlastitoj povijesti odnosi sasvim drukčije nego Njemačka; tu kod mnogih, možda i većine, u biti ipak nedostaje samo po sebi razumljiva, duboka zgroženost nad onim što se dogodilo.“       —       Norbert Mappes-Niediek (Frankfurter Rundschau)     Oprez kao program – O knjizi Slavka Goldsteina: 1941. Read more

Historiografska misao dana: sociolog Pierre Bourdieu o povjesničarima “koji se baš uvijek međusobno ne slažu”

“Ne shvaćamo da su često u tim diskusijama sučeljeni ljudi koji nemaju mnogo zajedničkoga i koji ne bi ni trebali razgovarati (to je pomalo nalik na skup – a loši novinari to vole – astronoma i astrologa, kemičara i alkemičara, sociologa religija i vođu sekte itd.).“     —     Pierre Bourdieu, “O televiziji. Read more
1 2 3 4